Greške u vrtu zbog kojih sav trud može postati uzaludan

U želji da što prije popune prostor u novom vrtu ljudi često sade smreke, čemprese i drugu crnogoricu. No te se biljke mogu pretvoriti u pravu noćnu moru.

Crnogorično drveće i grmovi rastu vrlo brzo, pa već za nekoliko godina mogu previše narasti, zasjeniti cijeli vrt, stvoriti turobnu atmosferu i svojim iglicama zakiseliti tlo tako da u njemu ništa drugo neće uspijevati. Mnogo bolji izbor su voćke ili barem ukrasna stabla poput magnolije.

Ipak, najveća je greška u vrtu saditi bilo koju višegodišnju biljku ili se upustiti u skupe radove poput popločavanja stazica, izrade kamenjara ili jezeraca prije nego što ste napravili dobar plan. Razmislite što želite od vrta – mjesto za opuštanje ili dječju igru, cvjetne gredice ili domaće povrće… ili možda od svega pomalo.

U obzir uzmite kretanje sunca tijekom godine, lokalnu klimu i to da biljke rastu brže nego što mislite. Novopečeni vrtlari biljke često posade preblizu, pa ih za nekoliko godina moraju sjeći ili čupati. Uvijek provjerite koliko pojedina biljka zahtijeva prostora, a praznine između njih tijekom prvih godina popunite jednogodišnjim biljkama.

Biljke kao što su hren, ljupčac i metvica brzo rastu te se šire tako da mogu zagušiti ostale biljke i ponašati se kao korov. Stoga ih je bolje saditi u posude ukopane u zemlju.

Pretjerano zalijevanje

Previše vode može biti jednako štetno kao i premalo, pa provjerite koliko pojedina biljka treba vode. Bolje je zalijevati rjeđe i temeljito nego svakog dana samo ovlažiti zemlju. Zalijevanje po jakom suncu je štetno – zalijevajte ujutro ili navečer.

Pogrešno mjesto

Većina biljaka više voli sunčanije položaje. Ako nema dovoljno sunca (osobito jutarnjeg), paradajz neće davati plod. No u sjeni će dobro uspijevati ljubičice, bršljani i hortenzije, a od jestivog bilja luk, salata, blitva, češnjak, jagode te grašak.

Opsesija travnjakom

Engleski travnjaci svoju slavu mogu zahvaliti tamošnjoj klimi, koja je mnogo vlažnija od naše. Ovdje će travnjaci ljeti malo požutjeti ili trošiti goleme količine vode, novca i vremena. Pomirite se s nesavršenošću ili posijte cvjetnu livadu.

Greške u koracima

Pretjerano gnojenje česta je vrtlarska pogreška. No osim što biljka ne može iskoristiti višak hranjivih tvari, one joj mogu i štetiti.

Ako je biljka previše pognojena, može brzo narasti u visinu, a ostati kržljava i osjetljiva na bolesti i nametnike. Gnojiva s velikim udjelom dušika potiču rast listova, ali često na štetu cvjetova i plodova. Čak i biljke koje se uzgajaju zbog listova, poput špinata i kelja, mogu postati teško probavljive ako ih se previše gnoji. Dobar izbor su organska gnojiva, ali i kod njih se treba pridržavati uputa o doziranju.

Isto vrijedi i za zaštitna sredstva – pripravci od češnjaka, buhača ili čili-papričice mnogo su sigurniji od hemijskih sredstava. Ipak, najveća pogreška je gubljenje živaca zbog onog što niste učinili kako treba – vrtlarenje bi trebalo biti izvor užitka, a ne stresa, a pogreške prilika da nešto naučite. Stoga je dobro voditi vrtlarski dnevnik iz kojeg ćete vidjeti šta uspijeva, a šta ne.

Oprezno s posudama

Posude u koje sadite biljke na dnu obvezno moraju imati rupu za odvodnju vode, inače korijenje u njima može istrunuti. Također, pripazite da je biljka u posudi odgovarajuće veličine – ako je premalena, neće biti dovoljno mjesta za korijenje, a preveliku posudu teško je pomicati.

Ne sadite preduboko

Luk se sadi tako da mu vrh viri iz tla, a češnjak na dubinu od 4-5 cm. Sjeme krastavaca, špinata, graška, graha i boba sije se na dubinu od 3-6, mrkve i peršina 2-3 cm, a sjeme začinskog bilja pokriva se tek tankim slojem zemlje. Biljke posađene preduboko neće niknuti nego istrunuti.

Izgubljeni vrtni alat

Drške vrtnog alata obično su smeđe ili zelene, pa se može dogoditi da ih odložite negdje u vrtu i poslije ih ne možete pronaći. Da biste to spriječili, oblijepite drške crvenom ljepljivom trakom kako bi bile uočljivije u zelenoj džungli. Ostane li alat dugo na kiši, može zahrđati.

Cvijeće ili korov?

Dok su biljke sitne, nije se teško zabuniti pa počupati cvijeće i njegovati korov. Npr., kadifica i ambrozija u početku su slične. Stoga je važno obilježiti mjesta gdje ste posijali biljke – za to mogu poslužiti štapići od sladoleda zabodeni u zemlju.