Ekrem Kahriman, direktor VIK Zenica

Ekrem Kahriman, direktor VIK Zenica

Impozantni rezultati zeničkog javnog preduzeća

 

VIK Zenica zadnjih godina ima odlične rezultate…

„Ovo preduzeće iz godine u godinu, u zadnjoj deceniji, bilježi sve bolji uspjeh. Redukciju vode u domaćinstvima smo zaustavili još 2005. godine, a ova 2016. je peta godina od kada Zeničani ne piju Babinu rijeku, tj. vodu iz otvorenog vodotoka. Istina, tu vodu smo uzimali u ljetnim mjesecima, ali samo iza ponoći, kao dopunu mreži, a sutradan bi zatvarali Babinu rijeku i koristili samo Kruščicu. Od 2005. sa Općinom smo skupa počeli ulagati vlastita sredstva u infrastrukturu. Svuda gdje je općina radila asfaltiranje mi smo prije toga sanirali kvalitetno ili mijenjali instalacije. Vodovodne smo u pravilu mijenjali, a kanalizacione sanirali kvalitetno a negdje mijenjali. Pored toga napravili smo značajan napredak u smislu širenja mreže. Na javnom vodovodnom sistemu VIK Zenica vrši se snabdjevanje vodom od naselja Janjići na južnoj, do Banloza na sjevernoj strani, a na zapadu do Gornjeg i Donjeg Čajdraša. Preduzeće iz godine u godinu ulaže preko milion maraka vlastitih sredstava u širenje javne vodovodne mreže ili kanalizacije. Takođe, iz godine u godinu povećava se kapital preduzeća. Prošla godina je bila kruna svega. Počela su se ostvarivati i dva megaprojekta na kojima smo radili dugi niz godina. Bruto dobit u 2015. je bila oko 2,1 miliona KM što je izvanredan bilans uspjeha za jedno ovakvo preduzeće. Postigli smo stepen naplate 99,4 posto što je takođe zadivljujući rezultat“.

Zeničani će uskoro dobiti i Plavu vodu. Na neki način je dosanjan san dug pola vijeka…

„Kruna svega je to što su obezbjeđena sredstva i potpisan ugovor u prošloj godini sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za projekat Plava voda za koji Zeničanbi dobro znaju. Uključeni su konsultanti i formalno, još krajem prošle godine, počela je definitivno implementacija ovog projekta. Ovo je projekat za budućnost. Istina, o Plavoj vodi se počelo razgovarati još 1965. godine. Poslije tih analiza, pošto je to bila jedna od opcija uz Ribnicu i akomulaciju na rijeci Biloj, odlučeno je da se pokuša uz dovod vode sa Kruščice 1991.- 1992. godine dovede i Plava voda. Iako je bila pred rat zaokružena finansijska konstrukcija, zbog rata se to nije desilo. Načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović i ja smo krajem 2005. krenuli sa aktivnostima na Plavoj vodi. Pored silnih peripetija, sa općinom Travnik a onda sa još tri općine koje će snabdjevati se Plavom vodom, uspjeli naći zajednički interes, uspjeli dogovoriti uslove. Aktivnost na ovome smo počeli kad je Zenica još uvijek imala redukciju vode. U međuvremenu smo sanirali javnu mrežu u gradu, građani su što zbog naplate što zbog drugih mjera smanjili potrošnju kod sebe, tako da više nemamo redukcije i ne pijemo babinu rijeku. Plava voda je, ponavljam, projekat budućnosti. Dovodimo je da bi Zenica bila mirna u narednim desetljećima. Ovo je vizionarski projekat jer lako može doći u budućnosti do problema sa nestankom vode“.

Nedavno ste potpisali ugovor oko unaprijeđenjavodovodne i kanalizacione infrastrukture vrijedan 21,5 miliona KM. I pored ulaganja imate najnižu cijenu usluge u BiH. Kako u tome uspjevate?

„Godinama imamo najnižu cijenu usluge u BiH. Ovaj megaprojekat vrijedan 21,5 miliona maraka, od čega su 12 miliona KM nepovratna sredstva, a 9,5 miliona KM kredit koji treba da se vrati. Većina tih sredstava treba da bude uložena u čistu vodu. Manji dio će biti uložen za kanalizaciju. Naravno, ovo preduzeće treba da vrati kreditna sredstva za ovaj ali i za projekat Plava voda. Ove ni iduće godine ne namjeravamo povećavati cijene, ali vjerovatno ćemo to učiniti 2018., ali to neće osjetiti puno naši korisnici. Ukoliko sa Gradskom upravom poduzmemo ozbiljnije korake, da svi koji koriste usluge preduzeća a mogu da plaćaju to i čine, biće lakše podnositi teret. Imamo dosta nenaplaćenih potzraživanja koja su izvjesna da se mogu naplatiti. Počeli smo razgovore sa predstavnicima Njemačke razvojne banke o finansiranju perioda od 2019. do 2022. godine kada je po master planu i po našoj studiji predviđeno značajnije ulaganje u infrastrukturu u prečiščavanje kanalizacije“.

Vizionarski pothvat je bila i izgradnja MHE Čajdraš?

„Sad su počeli da rade to i drugi. Zavidovići su prošle godine zatražili i dobili koncesiju da oni grade takođe na pitkoj vodi MHE. Ne znam dokle su došli, ali me raduje da su krenuli sa tim. Postoji mogućnost da to iskoristi i Jablanica, ali njihgovo komunalno preduzeće je trenutno pod stečajem. Ovajk projekat našem preduzeću donosi značajna sredstva. To je blizu pola miliona KM godišnje. To je projekat koji će da radi sve dok u zenicu bude dolazila Kruščica. Iako se računalo sa vijekom od 50 godina realno je da ta oprema može raditi i stotinu godina. Htjeli smo praviti još jednu elektranu u Kamenolomu od nekih 85 do 100 KW. Nažalost, ona prethodna postava koja je bila u Kantonu nisu nam dali da pravimo na našoj vodi. Vidjećemo sa novom garniturom koja je na vlasti u kantonu da nam daju koncesiju da napravimo još jednu MHE“.

Uradili ste puno toga u ovih 10-11 godina, dobili ste i Nagradu Zenice, ali i druga priznanja… Godi li to što drugi prepoznaju Vaš rad i ono što ste učinili?

„Čovjek kad nešto radi imponuje mu da primi priznanje za svoj rad. Najznačajnija nagrada i najdraža koju sam dobio je Nagrada grada Zenice. Kad je u pitanju JP VIK Zenica za ovo preduzeće znaju i mnoge evropske zemlje, od Londona u Engleskoj do Beča u Austriji, u njemačkim gradovima Berlinu i Frankfurtu, u susjednim Hrvatskoj i Srbiji gdje se VIK uzima kao primjer uspješnog preduzeća u komunalnoj prirodi“.