Uživajte u ljetu i suncu bez posljedica

Uživajte u ljetu i suncu bez posljedica

Većina nas je jedva dočekala prepustiti se blagotvornom djelovanju sunčevih zraka. Sunce u nama budi osjećaj sreće i podiže raspoloženje, a znanstveno je dokazano da sunce pomaže u regulaciji gotovo svih tjelesnih funkcija:

  • potiče sintezu vitamina D, izrazito važnog za razvoj i normalno funkcionisanje koštanog sistema.
  • umjereno izlaganje suncu smiruje upalne procese na koži te smanjuje crvenilo i ljuštenje kože kod seboreje i psorijaze
  • sunce i more povoljno utječu i na mršavljenje jer djeluju na ubrzanje metabolizma, a putem znojenja neposredno na izlučivanje različitih toksina iz organizma.

Međutim predugo i neumjereno izlaganje sunčevim zrakama može biti opasno. Ako se ne pridržavate određenih pravila pripreme kože i ne pazite na to kada i koliko ćete se izložiti suncu, UVA i UVB zrake mogu potaknuti pojavu mnogih promjena na koži. Osim mogućih estetskih problema kože kao što su sušenje, ubrzano starenje, nastaju i razne druge bolesti poput dermatoze, alergijskih reakcija, raka kože i ostalih tumora. Vodite posebnu brigu o mladežima te ih dodatno zaštitite pri izlaganju suncu kako bi se spriječio razvoj malignog melanoma.

Na cjelokupni organizam, posebno za kožu je vrlo važno da bude konstantno hidratizirana, posebno jer su znakovi dehidratacije teško primjetni. Kako biste izbjegli sunčanicu, dehidrataciju i glavobolju, dnevno treba popiti najmanje dvije litre vode (osam do deset čaša) u jednakim razmacima i malim gutljajima. Izbjegavati prehladna akoholna, gazirana te zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Za kupanje neka vaš prvi izbor budu bazeni u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira, izbjegavajte kupanje u rijekama koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju. Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obavezno nakon izlaska iz jezera, rijeke ili bazena istuširajte se toplom vodom i sapunom.
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože te velikim bolnim otokom.
U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.
Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu obavezno ponesite sprej za zaštitu od insekata.
Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja te bitno utiče na kvalitetu i nutrititivnu vrijednost namirnica. U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obrađivati i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom vašeg suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daska za rezanje mesa).

Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera:

  • Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno, posebno za djecu, koristite sredstvo sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata, odnosno nakon svakog kupanja;
  • Sunčajte se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu 10-17 sati;
  • Oblačite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem.