Utjecaj vlage na životnu sredinu

Utjecaj vlage na životnu sredinu

Vlaga je vodena para koja se nalazi u nekom sredstvu (npr. u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje (plinovito, tekuće ili kruto). Zbog prevelikog sadržaja vlage u zraku razvijaju se gljivice, bakterije i plijesni u zidovima, povećava se broj grinja u prašini, što uzrokuje razne bolesti.

Djelovanje vlage na građevine je štetno, stoga je potrebno znati njezin tok i zadržavanje u građevinskim materijalima. S obzirom da je većina materijala porozna, odnosno sadrže sitne otvore kroz koje propuštaju plinove, tekućine i čvrste tvari, dolazi do zadržavanja vlage.

Količina vlage koju zrak može apsorbirati ovisi o temperaturi. Pri višim temperaturama zrak prima više vodene pare i obratno, odnosno što je zrak hladniji to sadržava manje vlage. Pojava kapljica na staklenim stijenama (staklena vrata i prozori) nastaje kada je temperatura prostora, odnosno tijela, manja od temperature zraka pa se višak vlage izlučuje kondenzacijom (prelaskom iz plinovitog u tekuće agregatno stanje). Ukoliko je povremena i ne oštećuje materijal brtvi i ram, niti uzrokuje podlijevanje vode, onda se ne smatra građevinskom štetom, ali je ipak potrebno izbjegavati.

Vlažnost se dodatno povećava ako se u prostoriji suši rublje, kuha (svakodnevno do 2 litre za četveročlanu obitelj). Kupanje/tuširanje, pranje rublja također povećava vlagu u zraku. Žbuka zidova, tapete, namještaj, tepisi, zavjese apsorbiraju vlagu, ali samo stanja kad se količina vlage u njima izjednači sa vlažnosti zraka.

 

Kako prepoznati porast vlažnosti?

Neugodan miris vlage, nastanak plijesni, raslojavanje zidova, izbijanje vapna i nitrata, pojava soli na površini zida, izrazito hladne površine, opadanje žbuke sa zidova jasni su znakovi rastuće vlažnosti.

Kako bi se zaštitili od atmosferske, površinske i podzemne vode postavlja se hidroizolacija. Potrebno je postaviti hidroizolaciju temelja, temeljnih zidova i podruma, unutarnjih prostorija, vanjskih zidova i krovova. Materijali koji se koriste su  bitumen, katran, asfalt, plastične mase, vodonepropusne boje i lakovi, guma, sintetički materijali…

Zaostala građevinska vlaga u dijelovima konstrukcije može uzrokovati štete. Tako na primjer uzročnik bubrenja i podizanja parketa je zaostala građevinska vlaga u cementnom estrihu i ostalim konstrukcijama, također i lijepljenje dašćica ljepilima na vodenoj bazi te lakiranje odmah nakon lijepljenja.

Ukoliko je površinska relativna vlažnost veća od 80% kroz pet ili više dana dolazi do opasnosti od pojave plijesni.  Nalazi se na podrumskim zidovima, oko prozora, na stropu, uz pločice na kadi i na bilo kojem drugom mjestu gdje se pojavljuje vlaga. Plijesan može naštetiti našem zdravlju.  Spore koje proizvode mogu sadržavati alergene i iritate te njihovim udisanjem može doći do alergijskih reakcija, povećanja simptoma astme, povećavanja rizika od infekcije kod ljudi sa oslabljenim imunitetom. Kako bi spriječili nastanak i razvoj plijesni potrebno je otkloniti sva oštećenja koja uzrokuju curenje vode i nakupljanje vlage, redovito čistiti i dezinficirati uređaje koji koriste vodu (npr. klima uređaji, ovlaživači), redovito usisavati i čistiti filtere, redovito zračiti prostorije itd.

U najboljem slučaju samo 0,5-3,0% vodene pare sadržane u zraku prostorije se izmjenjuje kroz vanjske zidove, bez obzira na sastav vanjske pregrade. Smanjenje vlažnosti zraka osigurava se isključivo provjetravanjem – prozori, vrata, mehanička ventilacija ili uređaj za odvlaživanje.

Prostorija treba imati najmanje jedan otvor koji se može otvarati radi prirodnog prozračivanja, a koji nije manji od trećine ukupne ploštine otvora (izuzetak su prostorije sa umjetnom ventilacijom).

Provjeravanjem se osigurava:

  • dovod kisika
  • uklanjanje ugljikovog dioksida i drugih onečišćenja
  • kontrola vlažnosti isušivanjem zraka

Pravilno provjetravanje predstavlja širom otvorene prozore dnevno na par minuta, pogotovo u sezoni grijanja, kako bi se osigurala izmjena zraka. Svježi zrak koji je ušao izvana se brzo zagrijava i može upiti novu količinu vlage koja izlazi van prilikom narednog provjetravanja.

Udarno prozračivanje odnosno propuh najbolji je način prozračivanja, ali zbog mogućnosti nastanka šteta provodi se samo kad je korisnik kod kuće. Kada je prozor otvoren na kip, odnosno prilikom trajnog prozračivanja prostorije (38% svježeg zraka), u sezoni grijanja dolazi do velikog gubitka topline. Rashlađuju se zidovi oko prozora i dolazi do vlaženja zidova. Mehaničkom ventilacijom s rekuperacijom je moguće provjetravanje bez velikih gubitaka topline.  Izmjenjuje se boravišni zrak sa svježim zrakom izvana tako da zimi unutrašnji topli zrak prilikom prolaska kroz rekuperator zagrijava vanjski svježi zrak i tako zagrijan svježi zrak ulazi u prostoriju. Ljeti klimatizirani zrak iz prostorije prilikom prolaska kroz rekuperator hladi vanjski topli zrak koji tako ohlađen ulazi u prostoriju, čime smanjujemo potrebnu energiju za hlađenje prostora.  Ugradnja u već izgrađene konstrukcije je komplicirana pa se primarno koristi u novogradnji (G0EZ, pasivne kuće). Cilj je postići ravnotežu između kakvoće zraka u prostoriji i energijske učinkovitosti što dovodi i do značajne financijske uštede.

Vlaga je čimbenik koji najviše smanjuje kakvoću dijelova zgrade i njezinih konstruktivnih elemenata. Prijenos vlage je kombinacija prijenosa vodene pare i prijenosa tekućine. Najčešći je uzrok građevinskih šteta, a nepovoljno utječe i na zdravlje. Kvalitetno izvedenom hidroizolacijom štitimo konstrukciju od prodora vlage. Redovitim čišćenjem i provjetravanjem sprječavamo razvoj plijesni i gljivica. Prilikom provjetravanja prostora kroz prozore zimi dolazi do velikog toplinskog gubitka. Danas postoje sustavi mehaničke ventilacije s rekuperacijom koji osiguravaju provjetravanje bez velikog gubitka topline zimi, odnosno hladnog zraka u ljetnim razdobljima. Pomoću tog sustava bitno smanjujemo troškove grijanja/hlađenja te doprinosimo i zaštiti okoliša kroz niže emisije ugljikovog dioksida.

Darina Križanac,
univ. bacc. ing. aedif.