Visok nivo zagađenja vazduha, ograničeni kapaciteti za upravljanje otpadom, uključujući ilegalna odlagališta otpada, nekontrolisana gradnja, drugi problemi kombiniraju se tako da BiH ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Evropi.
Ovo je u razgovoru za Fenu ocijenio zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Dmitry Iordanidi, naglašavajući da se prema podacima Evropske agencije za okoliš, više od četvrtine smrtnih slučajeva u BiH se mogu pripisati okolišnim faktorima, što je najviši procenat u Evropi.
“Svjetska banka je nedavno procijenila da samo zagađenje vazduha sitnim lebdećim česticama (PM 2,5) uzrokuje 3.300 preranih smrti u BiH svake godine i gubitak više od osam posto BDP-a. Neadekvatan fokus na okoliš na najvišim nivoima donošenja političkih odluka, nedostatak stručnog znanja o okolišnom pravu i ograničeni nivo svijesti javnosti o negativnom uticaju degradacije okoliša zajedno predstavljaju prepreku pozitivnim promjenama u ovoj oblasti” smatra on.
Kaže kako je učešće građana u donošenju odluka u vezi sa okolišem još uvijek na niskom nivou, ali to ne bi pripisao nedostatku interesovanja za okolišna pitanja.
“Istraživanje javnog mnijenja koje je Misija OSCE-a upravo obavila u Srednjobosanskom kantonu, pokazalo je da su skoro svi ispitanici rekli da su zabrinuti zbog stanja okoliša u njihovom mjestu stanovanja, kao i na globalnom nivou, te da su spremni promijeniti svoje navike i ponašanje. Mladi u BiH su naročito svjesni okolišnih pitanja, a to je pokazano u različitim istraživanjima percepcije javnosti” kaže Iordanidi.
BiH je pristupila tzv. Aarhuskoj konvenciji još 2008. godine. Tom Konvencijom se uspostavlja određeni broj prava koje javnost (pojedinci i njihova udruženja) ima na raspolaganju u vezi sa okolišem, uključujući pravo svake osobe da dobije informacije o okolišu koje su u posjedu tijela vlasti, pravo učešća u donošenju odluka u vezi sa okolišem i pravo osporavanja javnih odluka.
Nažalost, ističe Iordanidi, kao što je slučaj sa mnogim drugim međunarodnim konvencijama i standardima, tijela vlasti BiH ne provode Konvenciju u dovoljnoj mjeri.
“Nedostaci koje je zapazila Mreža Aarhus centara u BiH, koja djeluje uz podršku OSCE-a, uključuju ograničeni nivo svijesti građana o njihovim pravima koja proističu iz Konvencije, nedostatak kapaciteta ili opšti nedostatak volje tijela vlasti da u potpunosti provedu odredbe Konvencije. Ti nedostaci omogućavaju nekontrolisanu degradaciju okoliša, izlažući riziku kvalitet života, zdravlje i sigurnost ljudi u BiH. Iz tog razloga, mi u Misiji radimo na podizanju svijesti građana o Konvenciji te o okolišnim pravima, ali i odgovornostima, javnosti, u vezi sa učešćem u donošenju odluka koje se tiču okoliša. Mi to činimo zbog toga što građani često postanu aktivni kada je već skoro prekasno politike djelovanja su već usvojene, finansijska sredstva su potrošena i tek kada okolišne posljedice tog djelovanja počnu da utiču na njihovo zdravlje i dobrobit, oni postanu glasni i aktivniji. Da budemo jasni, to naravno nije njihova krivica” rekao je Iordanidi.
Govoreći o tome kako podstaći građane da učestvuju u postupku donošenja odluka kada još uvijek imamo neodgovorne građane koji zagađuju okoliš svakog dana bez ikakve svijesti ili posljedica, Iordanidi kaže da samo kada ljudi postanu svjesni uticaja sopstvenog djelovanja na okoliš i posljedično na sopstveno zdravlje i dobrobit možemo govoriti o učešću u postupku donošenja odluka.
“Čitamo o opasnom zagađenju vazduha u BiH, naročito tokom zime, a svi građani će se složiti da je to neprihvatljivo i mora biti riješeno. Međutim, neće mnogi od njih uzeti u razmatranje opciju da pređu sa uglja na okolišno prihvatljivije energente, ili da koriste javni prijevoz, ili da zajedno sa prijateljima jednim vozilom putuju na posao ili da koriste bicikl umjesto automobila. Razumijemo da su za neke od ovih promjena potrebne finansijske investicije, ali mnoge od njih su izvedive uz minimalan napor ili sredstva , kao što je zajedničko putovanje jednim vozilom na posao” naveo je.
Svjedoci smo degradacije i uništavanja rijeka u BiH, bilo kroz zagađenje ili kroz veliki broj malih i mini hidroelektrana koje se grade.
“BiH ima izvanredne vodene resurse, kao što su predivne rijeke i potoci, ali, nažalost, ne ulaže se dovoljno truda u zaštitu ovog prekrasnog blaga. Rijeke, njeni kanjoni i doline predstavljaju važne prirodne resurse i potencijal za održiv i odgovoran razvoj lokalnih zajednica, te svaka inicijativa ili akcija koja utiče na ove prirodne resurse mora biti u skladu s principima Aarhuske konvencije. Zbog toga je Misija pozdravila usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka od strane Predstavničkog doma FBiH, kao i zaključka kojim se traži revizija svih do sada izdatih saglasnosti za izgrađene mini hidroelektrane i one koje su u fazi izgradnje” kaže Iordanidi.
Ono što je veliki problem u BiH jeste veliki broj nezakonitih odlagališta otpada, što, praktično, niko ne kontroliše. Iordanidi ističe da je tretman otpada i dalje je jedan od najvećih problema u BiH, uprkos tome što su usvojeni okvirni zakoni za upravljanje otpadom.“Postojeći sistem upravljanja otpadom u BiH ne bilježi podatke o nagomilavanju otpada, prikupljanju, tretmanu ili odlaganju na sveobuhvatan i strukturiran način. Veliki problemi ne odnose se samo na otpad iz domaćinstava. Većini gradova u državi nedostaje organizovan sistem za prikupljanje i odlaganje korištenog ulja, baterija, akumulatora, guma, električne opreme, vozila, medicinskog otpada, lijekova s isteklim rokom trajanja i sličnih proizvoda. Opasan otpad i hemikalije, ako se njima ne upravlja na ispravan način, mogu imati strašne posljedice po životnu sredinu. S druge strane, neki građani nisu svjesni toga da nezakonitim odlaganjem otpada direktno ugrožavaju svoje zdravlje i zdravlje svoje djece, da ne pominjem zdravlje ostalih građana i životne sredine. Vlasti moraju uspostaviti efektivan sistem upravljanja otpadom koji će biti dostupan građanima i putem kojeg će se otpadom rukovati na najpovoljniji mogući način po životnu sredinu” rekao je u razgovoru za Fenu zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Dmitry Iordanidi.
