Kriza ostavlja mnoge bez posla, prvi su na udaru oni sa privremenim ugovorima. Državljani BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj mogu u tom slučaju računati na pomoć samo ako imaju stalnu dozvolu boravka.
Njemačka vlada je počela sa isplatom brojnih paketa pomoći iz državnih fondova solidarnosti za borbu protiv korona virusa.Pomoć je namijenjena radnicima i poslodavcima, a posebna pažnja posvećena je malim i mikro preduzećima, samozaposlenima i solo-frilenserima. Međutim, iako potpuno legalno žive i rade u Njemačkoj, mnogi ljudi sa Balkana, koji ostanu bez posla, ostaće i kratkih rukava. Naime, pravo na državnu pomoć usljed korona-krize u slučaju građana koji nisu iz Evropske unije, imaće samo oni koji posjeduju dozvolu za neograničeni rad i boravak (Niederlassung).
Ina Arnautalić je grafička dizajnerka iz Sarajeva. U Njemačkoj je već šest godina, a prije godinu dana zaposlila se u firmi koja radi dizajn jednom velikom modnom brendu. Ona i njen šef Štefan Hering su gotovo preko noći ostali bez glavnog klijenta i izvora prihoda: “Mi smo mala firma koju čini dvoje ljudi. Modna industrija je bila prva na udaru i mnogi iz branše su izgubili posao”, kaže Ina.
Štefan ih je oboje odmah prijavio na tzv. “skraćeno radno vrijeme” (Kurzarbeit), instrument Savezne agencije za rad i zapošljavanje na raspolaganju preduzetnicima koji, usljed nepredvidljivih okolnosti, imaju smanjen obim posla i prihoda. U ovom slučaju, država zaposlenima isplaćuje 60 – 67 odsto neto zarade. Do sada se za ovu vrstu pomoći prijavilo oko pola miliona firmi sa više od milion i po radnika: “Sve se desilo jako brzo, takoreći preko noći. Skoro svi projekti koje smo planirali otkazani su”, objašnjava Štefan za DW.
Da je Ina kojim slučajem dobila otkaz ne bi imala pravo na pomoć države zbog Covid-19 pandemije. Naime, zaposleni i slobodnjaci koji su ostali bez posla, a nisu ostvarili pravo na neograničenu radnu i boravišnu dozvolu, nemaju pravo na državne korona fondove u Njemačkoj.
Teški socijalni slučajevi
Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja u pisanom odgovoru za DW objašnjava da je jedina opcija za građane sa ovakvim statusom da se jave Agenciji za rad i zapošljavanje (Jobcenter): “Ukoliko strani državljani nemaju prava na beneficije predviđene Zakonom o socijalnim davanjima, kao prelazno rješenje, ukoliko je potrebno, mogu da se prijave za pomoć za teške socijalne slučajeve (Härtefallleistungen)”, piše u odgovoru ministarstva.
Na tu vrstu pomoći mogao bi uskoro da bude primoran i Aleksandar Durutović iz Novog Sada. U Berlin je došao u februaru prošle godine, a posljednjih par mjeseci radi kao vozač i razvozi novine.
“U početku ništa nismo radili, a sada je šef našao neki posao. Nas je šestoro radnika, radimo šest dana nedjeljno, pa smo odlučili da svako radi po jedan dan”, kaže Aleksandar i dodaje: “Prilično je neizvjestan moj ostanak ovdje. Nema para, nema posla, a život i dalje košta”, objašnjava za DW.
Radnici sa Balkana koji su u radnom odnosu duže od godinu dana, a nemaju neograničenu dozvolu boravka, imaju prava na naknadu za nezaposlene (Arbeitslosengeld) u trajanju od najviše dvanaest mjeseci.
Korona pogodila i studente
Korona kriza u Njemačkoj pogodila je ne samo radnike, već i studente. Mnogi tradicionalno studentski poslovi pogođeni su još prvim ograničenjima vlade u borbi protiv pandemije.
Sarajlija Adi Hrustemović tek je završio magistarske studije glume na Pozorišnoj akademiji u Minhenu. Jedna od prvih mjera u Bavarskoj bila je zabrana okupljanja, što je za mnoga pozorišta značilo da prestanu sa izvođenjem predstava. Iako su mu neki angažmani usljed pandemije otkazani, zvanično još uvijek student, on nema pravo na državnu pomoć: “Onoliko koliko sam se informisao, ja sa svojim statusom ne ispunjavam uslove da dobijem tu vrstu pomoći, s obzirom na to da nisam državljanin i da nemam stalnu boravišnu dozvolu”, objašnjava za DW.
Studenti sa Balkana bez stalne dozvole boravka isključeni su iz državnih paketa pomoći. Nadležno ministarstvo u odgovoru za DW i njih upućuje na socijalnu pomoć za teške slučajeve, koja će im bar pokriti zdravstveno i socijalno osiguranje.
Adi je prije početka pandemije potpisao ugovor sa jednim pozorištem gdje bi trebalo da počne da radi na ljeto. Na pitanje da li se boji da se to neće desiti zbog mjera koje mogu da potraju ili budućih mjera štednje, odgovara: “Ne bojim se, jer ne znam kako se potpisani ugovor može mijenjati. Nama je došla i potvrda iz pozorišta da nema nikakvog razloga da se brinemo i da će se, kako stvari stoje, sve odvijati po planu i programu. Ali naravno, sve se može promijeniti, mada se nadam da do toga neće doći.”
Posebna pravila za ljude sa Balkana koji nemaju stalnu dozvolu boravka u Njemačkoj, bilo da su radnici, slobodnjaci ili studenti – ne postoje. Da li će preživjeti Korona-krizu zavisi isključivo od statusa koji su do sada stekli, od poslodavaca za koje rade i od toga da li će ih službenici Agencije za rad i zapošljavanje prepoznati kao teške socijalne slučajeve ili ne.
