U cijelom se svijetu razmatra mogućnost ublažavanja mjera koje bi se mogle uvesti s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa. Kako će izgledati radna mjesta kad se ekonomije ponovo pokrenu?
Evo što bi se moglo očekivati u tom kontekstu:
Nema rukovanja, manje sastanaka
“Rukovanja su do daljnjega ‘out’, rekao je nedavno Tom Frieden, bivši direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Istodobno će uprave morati početi razmišljati o praktičnim mjerama.
Dezinficijensi za ruke će postati normalna stvar. Mogu se očekivati mjere čija je svrha izbjeći prenapučenost zajedničkih prostorija, kao i to da računala i telefoni više neće biti zajednički.
Poticat će se upotreba maski, a neki uredi će ih vjerojatno osigurati svojim zaposlenicima.
Supermarketi već ograničavaju broj ljudi koji u njih mogu ući istovremeno, postavljaju plastične barijere između kupaca i prodavača te zahtijevaju poštivanje razmaka pa bi se to moglo očekivati i u, primjerice, kafićima.
Poslodavci bi mogli poticati rad od kuće ili organizirati da radnici dolaze u različita radna vremena ili u različite dane te smanjiti broj sastanaka.
“Jedan od pozitivnih učinaka covida-19, nadam se, bit će manje sastanaka. Dosad ih je jednostavno bilo previše”, rekao je Frieden.
Više bolovanja
Američki epidemiolog Brandon Brown kaže da će se ubuduće poticati, a ne obeshrabrivati, ostajanje kod kuće kad su zaposlenici bolesni.
Amerika ima zloglasno brutalnu radnu kulturu, među ostalim i zato jer na saveznoj razini nema obaveznog bolovanja.
Posljedica je da ljudi dolaze na posao unatoč bolesti. Po anketi iz listopada 2019. godine, provedenoj na 2800 radnika, točno trećina ih uvijek dolazi na posao bez obzira na to jesu li bolesni ili zdravi.
Rad na daljinu mnogima će postati uobičajen, osobito zato jer se tijekom izolacije spoznalo da je to izvedivo.
“Zbog prisilnog ostanka kod kuće shvatili smo da fizički sastanci nisu uvijek nužni. Odsad bi trebali prevladavati oni virtualni”, kaže Brown.
Zahodski poklopci i bolji odvodi
Na radnim mjestima će se i dalje zahtijevati redovito i temeljito pranje ruku.
Površine koje se često dodiruju češće će se čistiti. Još veća pažnja morat će se posvetiti zahodima i odvodima jer postoje dokazi po kojima se koronavirus može prenositi i izmetom.
U nedavnoj studiji objavljenoj u Lancetu preporučuje se “da se ne ignorira neobjašnjivo zaudaranje u zahodima, kupaonicama, kuhinjama” te da se unaprijede ‘koljena’ na odvodima koja sprečavaju protok otpadnih plinova.
Jedan korak naprijed prema smanjenju rizika moglo bi biti i puštanje vode u školjku sa spuštenim poklopcem. Naime, mlaz pri ispiranju školjke može ispustiti 80.000 kontaminiranih kapljica u zrak koje ondje mogu ostati satima, pokazala je hongkoška studija.
Zvuči nevjerojatno, ali sanitarni čvorovi na mnogim radnim mjestima nemaju zahodsku dasku, što će se morati promijeniti.
