Vlada Federacija namjerava usvojiti nove zakone kojima bi se, kako se tvrdi, rasteretilo opterećenje na rad i time povećala primanja, naročito onih sa najnižim platama.
Vlada je ovo predložila kao jednu od mjera unutar svog Programa ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021. godine, a koji je usvojen na jednoj od posljednjih sjednica u junu.
– Neophodno je, neodložno, u što kraćem roku, usvojiti fiskalne zakone (Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak). Novi Zakon o doprinosima predvida zbirnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5% (doprinos za PIO – 18%, doprinos za zdravstveno osiguranje – 13,5% i doprinos za osiguranje u doba nezaposlenosti – 1%). Što se Zakona o porezu na dohodak tiče, neoporezivi dio (obavezni odbitak) se podiže na 800 KM / mjesečno, a sve iznad tog iznosa će biti oporezovano po stopi od 13 posto – stoji u dokumentu.
Ovo će, kako se navodi, biti izuzetno snažna poruka privredi i potencijalnim investitorima, jer donošenje ovih propisa ima za cilj „čišćenje sistema” od ostataka „komandne” ekonomije i, još važnije, poresko rasterećenje rada (smanjenje poreskog „klina”), ali i povećanje realnih plaća.
– Usvajanje ovih zakonskih propisa će omogućiti rast minimalne, odnosno najniže plaće u FBiH, koja trenutno iznosi 407 KM, a realno bi trebala biti značajno veća. Ovi zakoni bi se primjenjivali od 1.1.2021. godine. Usvajanjem navedenih zakona, kvalifikovana radna snaga u ključnim industrijskim sektorima, će predstavljati našu veliku komparativnu prednost, a na osnovu smanjenja troškova poslovanja i na taj način povećanjem troškovne konkurentnosti – smatraju autori.
Za značajnije unapredenje stepena konkurentnosti privrede, potrebno je značajnije rasteretiti privredu, ali naravno, neugrožavajući stabilnost budžeta i vanbudžetskih fondova.
Provodenje ovih mjera će biti praćeno zaduženjem, da bi se očuvala sigurnost isplate penzija i eventualno, likvidnost zdravstvenog sektora, no to je teret koji se mora podnijeti u kratkom roku, da bi se u srednjoročnom periodu postigla makroekonomska stabilnost.
– Primarno će se ići na medunarodno dugoročno zaduženje, kako bi se potencijal domaćih banaka ostavio našoj privredi. Što se javnog duga FBiH tiče, kada uključimo sredstva Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) od MMF-a, procijenjeni javni dug se povećava na 6,374 milijarde KM, što u odnosu na nominalni BDP s kraja 2019. godine od 23,080 milijarde KM predstavlja udio od 27,62%. Odgovorna fiskalna politika iz prethodnog perioda nas je dovela do pozicije umjerene zaduženosti, koja će nam umnogome olakšati dostupnost kreditnih sredstava – smatraju u Vladi.
Pogodan je trenutak i za otpočinjanje finansijske konsolidacije i restrukturiranje sektora zdravstva (Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH). Potrebno je skratiti rok za konsolidaciju, a sredstva će se obezbijediti putem Svjetske banke (kroz instrument za razvojne ekonomske politike – DPL). Konsolidacija bi trajala do kraja 2022. godine, te bi se na taj način u zdravstveni sektor, u relativno kratkom roku, „ubrizgalo” dodatnih 300 miliona KM.
– Novac će pratiti reforme, a kantonima će se kroz novi Zakon o dugu, zaduženju i garancijama u FBiH podići prag za zaduženje sa 10 na 15%, u odnosu na prihode iz prethodne fiskalne godine. Bez obzira na novu odredbu predloženog zakonskog rješenja, gdje se kantonima osigurava dodatni fiskalni prostor za zaduženje, FBiH će i dalje imati krucijalnu ulogu, s obzirom da se većina kantona susreće sa problemima likvidnosti, te će kao rezultat imati problem kod servisa duga prema FBiH, a samim tim poteškoće i kod direktnog zaduženja – stav je Vlade.
Pored navedenog, pokrenuće se inicijativa prema Upravi za indirektno oporezivanje za izmjenu zakona o PDV-u, kako bi se zatezna kamata na indirektne poreze smanjila na 0,03% dnevno (10,95% godišnje) sa sadašnjih 0,04% dnevno (14,6% godišnje), jer firme koje ne uspiju pravovremeno izmiriti svoje obaveze, suštinski, usljed previsoke kamatne stope, nemaju velike šanse da opstanu.
FBiH još uvijek bilježi izrazito visok stepen sive ekonomije, u kojoj se nalazi veliki fiskalni potencijal. Stoga, važan dio aktivnosti treba biti usmjeren ka suzbijanju sive ekonomije, a na osnovu plana Vlade FBiH koji će biti usvojen.
Smanjenje poreskog opterećenja rada (krozu smanjenje zbirne stope doprinosa), će stimulativno djelovati na smanjenje sive ekonomije.
– U suštini, to je tzv. „igra mrkve i štapa”, odnosno nagrade i kazne. Ponudićemo stimulaciju za uvlačenje radne snage u formalni sektor, a paraielno s tim, djelovaćemo, ukoliko bude neophodno i represivnim mjerama. Vlada FBiH je u posljednjih nekoliko godina, svojim propisima, povećala stepen fiskalne discipline, no još uvijek postoji značajan nivo poreske evazije, koji se mora reducirati – stoji u vladinom planu aktivnosti.
