Baštovani iz zeničkih prigradskih naselja imaju staru izreku da se luk sadi “kad padne lišće s oraha”. Ispostavlja se da su stari imali dobar osjećaj za biologiju. Bijeli luk posađen u jesen nije tek pametniji raspored poslova, nego biljka kojoj je zima potrebna. Bez nje glavica ostaje jedan, nerazdvojeni okrugli češanj.
Zašto luk treba hladnoću
Britansko kraljevsko hortikulturno društvo (RHS) navodi da većina sorti bijelog luka treba mjesec do dva na temperaturi između 0 i 10 °C da bi formirala dobre glavice. U tom periodu biljka “registruje” zimu i kasnije, kad dani postanu duži i topliji, dijeli se na češnjeve.
Zato luk posađen u proljeće često daje sitnije glavice: nije dobio dovoljno hladnoće. U kontinentalnoj klimi srednje Bosne, gdje su zime prave i hladne, jesenja sadnja je logičan izbor. Luk do mrazeva pusti korijen, preko zime miruje, a u martu krene prije korova.
Kada je pravi trenutak
Za Zenicu, Kakanj, Visoko i okolinu najbolji period je od sredine oktobra do početka novembra, dok se zemlja još može obrađivati. Ideja je da luk prije jačih mrazeva razvije korijen, ali ne i previsoke listove koje bi zima oštetila. Ako se posadi prerano, u toplom septembru, može previše porasti.
Na višim nadmorskim visinama, oko Vareša ili na Vlašiću, sadi se ranije. Zemlja mora biti vlažna. Ako je jesen suha, bolje je sačekati kišu nego saditi u tvrdu, prašnjavu zemlju.
Kako saditi
- Birajte zdrav sadni materijal. Za sadnju uzmite krupne, zdrave češnjeve s domaćih glavica ili sjemenski luk iz poljoprivredne apoteke. Luk iz supermarketa često dolazi iz dalekih krajeva i nije prilagođen našoj klimi, a može biti i tretiran protiv klijanja.
- Glavicu rastavite neposredno pred sadnju, ne danima ranije. Ne gulite ljusku s češnjeva.
- Dubina: RHS savjetuje da vrh češnja bude oko 2,5 centimetra ispod površine, s ravnim dijelom (korijenom) prema dolje. U laganoj, pjeskovitoj zemlji sadi se dublje, u teškoj glinastoj ne.
- Razmak: oko 15 centimetara između češnjeva i 30 između redova.
- Mjesto: sunčano, s propusnom zemljom. Luk ne voli jako kiselo tlo. Na mjestima gdje se voda zadržava zimi, češnjevi trunu. Bolje je napraviti povišenu gredicu.
- Malč: kad zemlja zahladi, prekrijte gredicu tankim slojem slame ili usitnjenog lišća. To štiti od golomrazice i smanjuje korov u proljeće.
Dvije vrste luka: tvrdi i mehki vrat
RHS razlikuje dvije grupe. Luk “tvrdog vrata” ima manje, ali krupnije češnjeve, jači okus, u proljeće tjera cvjetnu stabljiku i čuva se četiri do šest mjeseci. Stabljiku treba otkinuti kad se pojavi, a mlade stabljike su odlične za jelo. Luk “mehkog vrata” ima više sitnijih češnjeva, rijetko cvjeta i čuva se i do godinu dana, a od njega se mogu plesti vijenci.
Berba ozimog luka je od kasnog proljeća do početka ljeta, kad listovi počnu žutjeti. Kod nas je to najčešće u junu.
Arpadžik i crveni luk za rano ljeto
U oktobru se može saditi i ozimi crveni luk iz arpadžika, odnosno sitnih lukovica. RHS navodi:
- sadite na oko 2 centimetra dubine, tako da vrh lukovice tek viri ili je tik ispod površine,
- razmak 10 do 15 centimetara, redovi 20 do 30 centimetara,
- ptice rado čupaju tek posađene lukovice, pa gredicu prvih sedmica prekrijte mrežom ili agrotekstilom,
- u teškoj zemlji koja zimi stoji pod vodom ozimi luk trune, pa je bolje saditi u proljeće.
Jesenji luk se vadi u junu i julu, kad lišće požuti i polegne. Čuva se kraće od proljećnog, otprilike do početka zime, pa ga treba prvog potrošiti.
Šta još sijati u oktobru
Uz vlažnu zemlju, u oktobru u kontinentalnim krajevima ima smisla sijati:
- špinat, čije mlade biljke prezime i u rano proljeće daju prvu salatu,
- matovilac (motovilac), otporan na hladnoću, koji se bere i tokom zime kad nije snijeg,
- grašak i bob, ali samo sorte namijenjene jesenjoj sjetvi i u toplijim krajevima. U srednjoj Bosni, uz jake mrazeve, rizik je veliki pa ih je sigurnije sijati u rano proljeće.
Tri greške koje se najčešće prave
1. Prerano sađenje. Luk posađen u toploj zemlji krajem septembra izraste i prije zime ostane bez zaštite. 2. Previše đubriva u jesen. Svježi stajnjak i dušična đubriva podstiču rast listova i truljenje. Gredicu je bolje pognojiti zrelim kompostom ili za prethodnu kulturu. 3. Sadnja u isto mjesto. Luk ne sadite tamo gdje je prošle godine bio luk, poriluk ili vlasac. Plodored smanjuje bolesti i štetočine.
Za pola sata posla u oktobru dobijete gredicu koja se u martu prva zazeleni, a u junu donese glavice koje traju do sljedeće jeseni.
