Vlada Srednjobosanskog kantona, na prijedlog resornog ministra Nikole Grubešića, je stavila van snage kantonalni Zakon o zdravstvenoj zaštiti i na taj način otvorila put ka najsveobuhvatnijim reformama u oblasti zdravstva u ovom kantonu, od reorganizacije do informatizacije ključnih zdravstvenih ustanova.
-Ova odluka znači nastavak reformskih aktivnosti i za javni i za privatni za zdravstveni sektor. Sada su stvoreni uslovi za preuzimanje osnivačkih prava nad bolnicama u SBK. Vlada i Skupština na ovaj način stvorit će uslove da bolnice dobiju zakonit status. Obaveze Parlamenta Federacije BiH prije deset i više godina je bila donošenje Mreže bolnica u F BiH. To nije urađeno. Mi smo došli u situaciju da sada stavljanjem van snage kantonalnog i preuzimanjem federalnog zakona stavimo naše bolnice u zakonit status. – pojašnjava ministar Grubešić.
U narednom periodu uslijedit će imenovanje privremenih uprava u pet bolnica u SBK: tri u Travniku, te u bolnicama u Bugojnu i Jajcu. Tri travničke bolnice pružaju 90 posto usluga u oblasti zdravstva u ovom kantonu.
Infromatizacija zdravstva
Uz reforme u dijelu zakonskih riješenja uslijedit će i one konkretne koje će osjetiti i osguranici, a to su prije svega, informatizacija u zdravstevnom sektoru.
-U prvoj fazi to će biti informatizacija primarne zdravstvene zaštite, a nakon toga slijedi uvođenje radiološkog infromatizacijskog sistema, preciznije digitalizacija standradnih radioloških disciplina, te uvođenje informacijskih sistema u dvije bolnice (op.a. JU Bolnica Travnik i Bolnica fra Mato Nikolić u Novoj Biloj) koje obavljaju 90 posto bolničkih usluga. – rekao ministar Grubešić.
Ovaj dio reforme od velikog je značaja za pacijente koji trebaju dijagnostičke usluge, a posebno za one koji trebaju dalje liječenje na nekom od kliničkih centara. Slike i nalazi bit će u digitalnom obliku i neće biti nepotrebnog nosanja nalaza, a i samo očitavanje nalaza bit će pojednostavljeno. Na ovaj način bit će uvezane i laboratorijska dijagnostika.
Elektronski karton i recepti
Realizacijom projekta Integriranog informacijskog sistema značit će uvođenje elektronskog medicinskog kartona za 230.000 osiguranika. Značajan pomak bit će i uvođenje elektronskog recepta, što će omogućiti praćenje i kontrolu potrošnje. Efekat bi trebao biti ušteda od oko 10 posto na godišnjem nivou. Za projekat digitalizacije su neophodna sredstva od 200.000 KM, dok bi faza informatizacije dvije najveće bolnice koštala 850.000 KM.
