Građani se bore za život i preživljavaju. Rastu cijene ulja, mesa, žitarica, higijenskih proizvoda, no prosječne plaće u BiH, ostaju na istom nivou.
Pandemijska kriza, ali i određeni poremećaji na globalnom tržištu, uzrokovali su lančana poskupljenja. Već nekoliko sedmica i cijene nafte su u rastu, što se osjeti i na bh. tržištu.
Iako im je obećana jednokratna pomoć u Federaciji, a u Republici Srpskoj došlo i do povećanja penzija, ova finansijski najostjeljivija kategorija građana – itekako osjeti nove udare na skromne novčanike.
Cijene su porasle do neba, sve je preskupo, požalio se penzioner Arif Harambašić. No, računi se plaćati moraju, lijekovi su neizostavan mjesečni trošak, za hranu, kaže, šta ostane. U prodavnicu se ne ide bez dobro osmišljenog plana.
Nadležni svjesni rasta cijena
“Moraš prvo u kući razmisliti koliko imaš para i da kupiš onliko koliko imaš para, da kupiš sve, ako nemaš para, lezi, napij se vode, pa tako je, drugo nema šta. To cijene svaki dan rastu i to prehrane, što je najgore, sve možeš da trpiš, ali prehranu ako nemaš, gotov si”, rekao nam je Arif Harambašić, prenzioner.
I sve što vlasti ponude, dobrodošlo je, kaže komentarišući najavljenu jednokratnu pomoć penzionerima koju su obećali u Vladi Federacije. Ali nastavlja, to nije to. Penzioneri žele generalno povećanje penzija. Arif smatra da je za 40 godina rada u ŽGP, to i više nego zaslužio.
“Oni samo sebe da se opravdaju kod penzionera a oni su to trebali da podignu prvo penzije pa onda sada da daju to po 120 maraka, ali eto zauhar je opet i kad se dobije”, dodao je.
Nadležni pak priznaju da su svjesni rasta cijena, ali da situacija nije dramatična. Nakon što je Republika Srpska početkom godine odlučila povećati penzije, i Vlada Federacije obećava slične poteze.
“Rast cijena u zadnjih pet godina u Federaciji je daleko manji u odnosu na rast cijena u Evropi, mi imamo ipak razvijeno tržište i konkurenciju, rast cijena je negdje oko 2 posto u kumulativnom smislu, ne možemo nikako govoriti o divljanju cijena, osim pojedinih proizvoda koji su ključni za potrošače to su ulje, to su neka brašna, i zato je jako potrebno ići s povećanjem minimalne plaće, povećanjem penzija ili jednokratnom dodjelom penzija, što Vlada Federacije namjerava uraditi da bi se amortizirali udari na najsiromašnije a to su ove kategorije”, pojasnio je Zlatko Hurtić, ekonomski savjetnik u Vladi FBiH.
Rast cijena osnovnih životnih namirnica
Na globalnom nivou, došlo je do rasta osnovnih životnih namirnica za čak 39,7 posto, što je najviši skok od 2010. godine do danas, nedavni su podaci Ujedinjenih naroda. Poskupjele su žitarice, uljarice, mliječni proizvodi, meso, šećer. Dakle, sve što je esencijalno. Ekonomista Zoran Pavlović pojašnjava i razloge. Uz pandemiju, navodi i sljedeće:
“Imali smo problem sa isporukama roba iz Kine, posebno kada je došlo do zatvaranja Sueckog kanala, treći problem koji je definitivno sa svim tim vezan je količina novca koja je puštena u promet kako u Americi tako i u EU kako bi se očuvao kontinuitet rada firmi koje su bile zaustavljene u svojim privrednim aktivnostima a da ne bi ljude otpuštali onda su kroz socijalne programe države davale poticaje koji su značajni i to sve pomalo je uticalo na element koji se zove primarna poljoprivredna proizvodnja.”
Kina se, kaže Pavlović, okrenula od tradicionalne potrošnje riže, ka evropskoj hrani, hljebu, žitaricama, a u međuvremenu, došlo je do pada prinosa u Americi koja je standardni proizvođač pšenice. Sve je doprinijelo tome da je cijena tih žitarica porasla gotovo sto posto, a lančano porasla i cijena pilećeg mesa.
A kako se u svemu snašla BiH?
“Ono što je najveća greška ili šteta za BiH potpuno je zanemarila poljoprivrednu proizvodnju. Mi imamo kapacitete za proizvodnju sirovina za svoje domaće potrebe, ali naše vlasti su zanemarile i stočarsku i ratarsku i proizvodnju žitarica. Tako da smo došli u situaciju da s jedne strane zavisimo od uvoznih cijena koje dolaze iz okruženja i Evrope, a s druge strane domaći poljoprivredni proizvođač je u situaciji da to što proizvede, nema kome da proda”, objašnjava Zoran Pavlović, ekonomista.
Da život postaje značajno skuplji, jasno je ne samo kroz poskupljenje prehrambenih proizvoda, i cijene nafte su nestabilne. Sedmicama se bilježi rast na svjetskom, ali i na bh. tržištu. Situacija bi mogla postati i teža, najavljuje državni zastupnik Branislav Borenović.
Nove takse, nameti, cijene…
“Nove takse, novi nameti posebne takse za naftne derivate što znači da će vjerovatno doći do poskupljenja i goriva i da će to prouzrokovati opet neko lančano poskupljenje ako se dozvoli da se uvedu nove takse na naftne derivate, što je prije nekoliko dana bio zahtjev koji je došao na Upravni odbor UIO”, rekao je Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Potrošačka korpa i do sada je bila gotovo nedostižna bh. građanima s prosječnim plaćama, koje u oba entiteta iznose tek nešto više od 900 maraka. Najavljivana ekonomska kriza, očito je počela pokazivati zube.
