Vizija vrta započinje u vrijeme dok još priroda miruje, u očekivanju proljeća. Tada je idealno vrijeme da se dobro pripremite za vrtlarsku sezonu i sve svoje ideje i želje pretočite u plan vrta.
ZAŠTO PLANIRATI VRT?
Planiranjem vrta možete uskladiti želje s postojećom površinom i uvjetima za uzgoj, a na temelju plana možete napraviti realan popis za nabavu sjemenja i sadnica. Također, ne sije se cijeli vrt odjednom jer se neke vrste siju već u martu (grašak, salata …), a neke tek početkom maja (tikve, grah…).
KAKO NAPRAVITI PLAN VRTA?
Vrt kreirajte prema svojim željama i potrebama. Za početak je potrebno napraviti popis vrsta koje želite sijati, kao i u kojim količinama biste ih htjeli uzgojiti (npr: 20 sadnica paprike, 10 sadnica paradajza, 40 glavica zelja….). Prema željenim količinama kasnije ćete predvidjeti potreban prostor u vrtu i potrebnu količinu sjemenja. Na popis svakako dodajte korisno bilje koje povoljno djeluje na cijeli biosustav, poput kadifica i nevena koji tjeraju štetne nematode iz tla. Poželjno je i začinsko i ljekovito bilje koje djeluje povoljno na zdravlje biljaka i pridonosi biološkoj ravnoteži u vrtu. Cvijeće nije tu samo radi svog izgleda i mirisa. Ono privlači korisne kukce u vrt (npr. gaillardia privlači bubamare, makovi osolike muhe, uresnica i borač pčele…), a neke vrste obogaćuju tlo dušikom (npr. vučika). Za cvijeće i začinsko bilje ne trebate zasebne gredice, već ih možete posaditi na rubovima gredica i u kombinaciji s povrćem.
Kako biste dobro uskladili vrste i prostor, najbolje je po završetku popisa napraviti shemu vrta. Skicirajte gredice na papir ili u nekom računalnom programu te ih počnite popunjavati povrćem i cvijećem sa svog popisa. Idealna je širina gredica 80 – 100 cm, kako biste s obje strane mogli rukama dohvatiti sredinu, a idealni položaj sjever-jug. Tako će sve gredice dobiti podjednaku količinu sunca tijekom dana.
Prilikom kombiniranja bilja po predviđenim gredicama važno je paziti na plodored. Najvažnije pravilo: ne ponavljati biljke na istom mjestu na kojemu su rasle prošle godine!
To pravilo vrijedi za sve vrste osim paradajza koje najbolje uspijevaju na istom mjestu svake godine. Uzmite u obzir cijele obitelji biljaka jer većina biljaka iz iste porodica ima iste nametnike i bolesti. Npr. kupusnjače, u koje pripadaju kelj, kupus, gorušica, rotkvica i brokula, napadaju kupusna stjenica i kupusni buhač, dok pomoćnice, u koje pripadaju paradajz, paprika, krumpir, napadaju krumpirove zlatice i plamenjača… Ako je na nekoj gredici prošle godine rasla brokula, ovogodišnja promjena nije kelj, nego npr. mrkva i luk ili grah. To nije bitno samo s aspekta bolesti i nametnika koji mogu prezimiti u tlu, već i zbog iscrpljivanja tla. Različite vrste imaju različite potrebe za hranjivima koje crpe iz zemlje pa ćete rotacijom biljaka po vrtu onemogućiti potpuno iscrpljivanje određenih elemenata na nekim mjestima, dok su vam druga područja neiskorištena.
Prilikom planiranja uzmite u obzir da postoje dobri i loši susjedi na vrtu. Neke vrste međusobno potiču rast, štite se od nametnika i bolesti (npr. luk i mrkva međusobno svojim mirisom tjeraju nametnike). Također, postoje kombinacije u kojima biljke međusobno usporavaju ili onemogućuju rast. Postoje različite, međusobno kontradiktorne, tabele dobrih i loših susjeda – zato slijedite osnovno pravilo: nikad na jednoj gredici ne kombinirate biljke iz iste obitelji. Također, uzmite u obzir veličinu i rast biljke pa ih kombinirajte kako biste dobili dovoljno prostora za obje na gredici (npr. luk zauzima prostor pod zemljom i odlično se slaže sa salatom koja treba više prostora iznad tla).
Ne zaboravite zaštitu od vjetra i visoke biljke koje rade sjenu jer je važno da u sjeni završe upravo one biljke kojima to odgovara. Uzmite pritom u obzir strane svijeta – sa sjeverne strane nikad ne sja sunce pa se najviše biljke, poput suncokreta, sade upravo na sjevernu stranu kako bi najmanje zasjenjivale ostatak vrta. One su istovremeno štit od hladnijeg sjevernog vjetra.
Napraviti dobar plan, koji će zadovoljavati sve uvjete, nije lako jer sve ovisi i o tome kakva će biti klimatska godina, kakvo je tlo, koje sve biljke skupa rastu…
Pravila nisu tu da bismo ih se slijepo držali. Uzmite ih kao smjernice koje pomažu kod kreiranja vašeg vrta, a sve ostalo dolazi s iskustvom. Isprobavajte, promatrajte i učite od prirode, slušajte srce i uživajte u svom vrtu uzgajajući vlastitu zdravu organsku hranu. Tim procesom „uzgajate“ i sami sebe!
