Ni pandemija korona virusa nije zaustavila čelnike javnih poduzeća i institucija na svim razinama da kupuju vrlo skupa službena vozila. Cijena pojedinih doseže više od 150.000 maraka. Imuni nisu ni načelnci pojedinih općina. Dodatni problem je što u Bosni i Hercegovini, ni na jednoj razini, nema registar službenih automobila. Za sada se procjenjuje nekoliko hiljada. Prema dostupnim informacijama, godišnje se na službena vozila potroši 50 miliona maraka.
Možda je percepcija javnosti drugačija, ali u stvarnosti najskuplje automobile, plaćene novcem poreznih obveznika, često ne voze premijeri ili ministri. Ispod radara su skriveni brojni rukovoditelji različitih organa uprave, fondova, zavoda, agencija, koji su kupovali automobile skuplje od 150.000 maraka. Tvrdi to Adis Arapović, zastupnik u ZD Parlamenta FBiH.
“Zašto će rukovodiocu administrativne službe vlade, administrativnog organa, institucije? Zašto se kupuje vozilo skuplje od 100.000 maraka?A neki od njih spadaju u kategoriju terenskih vozila, pa su neki od njih skuplji i od 150.000 maraka. To nije vozilo za službenu dužnost”, smatra Arapović.
Ko su ti rukovodici, te sa koliko službenih vozila raspolažu organi Federacije, Arapović je pitao entitetsku vladu. Dok čeka službeni odgovor, došao je do podatka da je ta brojka 1.100 automobila.
Teško je reći koliko ima službenih vozila u BiH, a koja koriste institucije na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Procjenjuje se da je riječ o nekoliko hiljada. Prema podacima iz baze BIRN-a, ta brojka doseže i 11.000.
No, BIRN-ova baza sadrži i podatke o svim vozilima, uključujući i javna poduzeća, institucije, i općine.
“Institucije i javne ustanove u BiH godišnje potroše 50 miliona maraka na službena vozila. Od toga su putnička vozila, limuzine, vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila”, navodi Nejra Džaferagić, BIRN.
Posljednje najskuplje vozilo, prema evidenciji BIRN-a, nije kupljeno za nekog visokopozicioniranog državnog dužnosnika, nego za načelnika Prozor-Rame.
“Najskuplje vozilo koje smo imali je nabavka za načelnika općine Prozor-Rame. To je vozilo bilo 130.000 maraka”, ističe Džaferagić.
Pitali smo u Uredu načelnika Joze Ivančevića, je li bila nužna kupnja baš toliko skupog vozila, ali odgovor do zaključenja ovog priloga nismo dobili. Do sada nijedna parlamentarna inicijativa da se označe službena vozila u BiH nije prošla. Prvi koji je uveo tu praksu je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.