Centar za politike i upravljanje (CPU) izradio je publikaciju “Uloga i položaj mikro biznisa u BiH u svjetlu pandemije Covid-19” koja obuhvata značaj mikro preduzeća i samozaposlenika za ekonomiju Bosne i Hercegovine i njihov kapacitet da se nose s kratkoročnim i srednjoročnim ekonomskim posljedicama pandemije Covid – 19.
Posljedice pandemije su najviše osjetila preduzeća u sektoru turizma i uslužnih djelatnosti, gdje su upravo mikro preduzeća i samozaposlenici dominantni akteri. Imajući u vidu udio mikro preduzeća u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, gubitak radnih mjesta i poslova u ovom sektoru neminovno će se odraziti na širu socio-ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.
U svjetlu aktuelnih izazova nastalih uslijed ekonomske krize izazvane pandemijom Covid-19, a u cilju dugoročnog osnaživanja pozicije i statusa mikro preduzeća i samozaposlenika u ekonomiji Bosne i Hercegovine, ovo istraživanje razmatra nekoliko ključnih aspekata problema s kojima se suočavaju poduzetnici i djelatnici ovog ekonomskog sektora.
U skladu s nalazima istraživanja, navedene su i detaljno obrazložene konkretne preporuke u vezi s pravnim statusom mikro preduzeća, obrta i freelancera i sa načinima jačanja udruženja subjekata u sektoru mikro biznisa, sapćeno je iz CPU.
MIKRO PREDUZEĆA
U 2019. godini 21.033 mikro preduzeća su zapošljavala više od 65.000 radnika kojima su isplaćene plate u ukupnom iznosu od 960 miliona KM. U 2019. godini, mikro preduzeća su ostvarila ukupan prihod u iznosu od 8.979 miliona KM i uplatila 720 miliona KM poreza na neto dobit. Uprošloj godini u BiH bilo je aktivno oko 73.000 obrta sa više od 100.000 zaposlenih, te približno 8.000 freelancera. Od 2015. do 2019. godine, sektor mikro biznisa bilježi blagi rast ukupnih prihoda, značajan rast dobiti, smanjenje broja preduzeća i zaposlenih. U 2019. godini, bilježi se pogoršanje većine od ovih trendova.
Kriza prouzrokovana COVID-19 pandemijom je imala izuzetan utjecaj na ekonomiju BiH.
Procjene su da zemlja ulazi u recesiju sa očekivanim padomBDP-a od 6,5% u ovoj godini. Zabrinjava rast nezaposlenosti i skromnija podrška dijaspore, što će znatno utjecati na socijalnu sigurnost građana. Pandemija COVID-19 najviše je ugrozila uslužni sektor, dok su freelanceri izloženi krizi shodno padu globalne potražnje za njihovim uslugama.
Nepovoljan poslovni ambijent, neadekvatan pravni okvir i ograničen pristup finansijama su prepreke za daljni razvoj ovog sektora. Također, mikro preduzeća često nemaju pristup kreatorima politika, te raspolažu sa manjim društvenim i političkim utjecajem, što ih ograničava uzagovaranju svojih interesa, posebno u periodima krize, kada su ove vrste saradnje neophodne.
Vladini programi za ublažavanje posljedica krize su uključivali djelimično finansiranje doprinosa i netoplate za subjekte koji su bili blokirani ili koji su imali izuzetan pad prihoda. Formirani su posebni garantni fondovi, koji tek treba da se iskoriste. Uveden je i moratorij na kredite, koji nije bio obavezan. Posljednje informacije ukazuju na malistepen utroška ovih sredstava, što znači da je planirana pomoć u veoma ograničenom obimu došla do mikro biznisa. Freelanceri i oni u neformalnoj ekonomiji nisu bili obuhvaćeni ovim programima.
GLAVNI NALAZI STUDIJE
1. Doprinos mikro biznisa ekonomiji BiH
- Ukupan broj mikro biznisa u BiH se smanjio sa 22.003 u 2015. godini na 21.003 u 2019. godini.Učešće mikro preduzeća u ukupnom broju preduzeća se smanjilo sa 71,23% u 2015. godinina 63,39% u 2019. godini. Nekoliko je mogućih uzroka smanjenja broja mikro preduzeća kao štosu prestanak aktivnosti ili njihovo prerastanje upreduzeća sa većim brojem zaposlenih.
- U 2015. godini ukupan broj zaposlenih u mikropreduzećima iznosio je 65.963 i smanjen je na65.397 u 2019. godini. U 2015. godini, udiozaposlenih radnika u mikro preduzećima uodnosu na ukupni broj radnika iznosio je 13,96%, da bi se smanjio na 12,17% u 2019 godini. U ovom periodu, broj radnika koji su radili upreduzećima do 5 zaposlenih, smanjen je za1.564, dok je broj radnika u preduzećima, koji imaju između 6 do 9 zaposlenih radnika povećanza 998.
- Ukupni prihodi mikro preduzeća u 2015. godiniiznosili su 8.345 miliona KM, a u 2019. godini
- Ukupna dobit mikro preduzeća u 2015. godini iznosila je 327 miliona KM, a u 2019. godini 581milion KM. Ukupna dobit preduzeća u BiH je povećana je za 1,9 milijardu KM za period 2015-2019, što je rast od 109,7%. Mikro preduzeća do 5 zaposlenih bilježe rast neto dobiti od 146,5miliona KM (88,7%), dok je za preduzeća sa 6 do9 zaposlenih taj rast iznosio 107,6 miliona KM (66,6%).
- Iako se udio poreza na dobit mikro preduzećasmanjio sa 20,95% na 19,13% od ukupnogporeza na dobit svih preduzeća, mikro preduzeća su povećala iznos plaćenog poreza nadobit za 35,86 miliona KM u periodu 2015 – 2019. U istom periodu, prihodi od izvoza mikropreduzeća su doživjeli pad, sa izuzetkom 2016. godine kada je zabilježen snažan rast.
- Broj registrovanih obrtnika u periodu 2015 – 2019 u FBiH je rastao sa 41.739 na 51.039 dok je broj zaposlenih kod samostalnih poduzetnika rastao sa 58.236 na 60.180. Procjena je da broj registrovanih samostalnih poduzetnika/obrtnika u RS-u oko 22.000, a broj zaposlenih oko 42.000.
- Konzervativna procjena broja aktivnih freelancera u BiH je oko 8.000 osoba.Procjenjujemo da njihov ukupan godišnji neto prihod iznosi 90,7 miliona KM, te da plaćajuporez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu 10,8 miliona KM. Udio neformalnog sektora u BiH je visok – broj radnika na crno kretao od 239.112 u 2014. godini do 250.266 u 2018. godini, ili u rasponu od 29,45% do 30,45%.
EFEKTI PANDEMIJE NA USLOVE POSLOVANJAMIKRO PREDUZEĆA, FREELANCERA I MJERE PODRŠKE
• Pored pada BDP-a, evidentan je niz negativnih trendova u prvom polugodištu 2020. godine. Pad naplaćenih direktnih i indirektnih poreza, te paddoprinosa iznosio je 549,2 miliona KM, uvoz je u manji za 1.766 miliona KM, a izvoz za 876,2miliona KM u odnosu na isti period prošlegodine. Pad industrijske proizvodnje u prvompolugodištu je iznosio 9,1%.
• Za prvih 45 dana pandemije broj nezaposlenih uFBiH je povećan za 26.876. Od tada, 2,5 mjesecanakon dostizanja vrhunca u broju nezaposlenih radnika, ponovno je zaposleno 10.513 radnika. Pandemija COVID-19 najviše je ugrozila uslužni sektor gdje dominiraju mikro preduzeća i obrti. Freelanceri najvećim dijelom osjetili su krizu zbog pada globalne potražnje za njihovim uslugama.
• Vladina podrška za privredu je došla saentitetskih nivoa u formi tzv. Korona zakona.Obuhvaćene mjere uključuju: finansiranjeodređenog dijela doprinosa i neto plate (sakantonalnog nivoa u FBiH) za privredne subjekte koji su bili blokirani ili koji su imali izuzetan pad prihoda. Formirani su posebni garantni fondovi, koji tek treba da se iskoriste od strane privrede. Uveden je i moratorij na kredite, koji nije bio obavezan. Freelanceri i oni u neformalnojekonomiji nisu bili obuhvaćeni ovom podrškom.
• Posljednje informacije ukazuju na veoma malistepen utroška ovih sredstava, što znači da je planirana pomoć u veoma malom obimu došlado onih kojima je namjenjena, a posebno mikro biznisima. Detaljan pregled mjera na svim nivoima vlasti analiziran je u sklopu studije.
• Prema anketnom istraživanju koje su sproveli Damir Bećirović, Faruk Hadžić i Admir Čavalić ovegodine – 68,1% predstavnika mikro biznisa se“apsolutno ne slaže” sa tim da su entitetski programi ekonomske pomoći bile dobri i u skladu sa budžetskim mogućnostima. 39,9% ispitanika navodi da se “apsolutno” ne slaže sa tvrdnjom o uspješnosti reakcije lokalnog nivoavlasti, dok je 28,7% navelo odgovor “ne slažem se”.
• 81,8% ispitanika smatra da su mjere zakašnjele, a posebno u slučaju subvencija za doprinose uFBiH – do sredine jula nisu isplaćena sredstva za prvi mjesec podrške – april mjesec. Ispitanici smatraju da pandemija predstavlja vrlo veliku prijetnju za njihovo poslovanje u kratkom roku (42,5%).
