Centralna banka BiH u ovom trenutku raspolaže sa oko tri tone zlata, a da li će pojačavati zlatne rezerve kao i centralne banke širom svijeta, s obzirom na to da se za sljedeću godinu najavljuje poskupljenje zlata, ne otkrivaju za javnost.
U ovoj banci su kazali da javno ne komentarišu svoje investicione politike i strateške odluke.
“Na dan 10. decembar 2019. godine Centralna banka BiH raspolaže sa 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija tržišna vrijednost na navedeni datum iznosi 247,81 miliona KM”, kazali su za “Nezavisne” u ovoj banci.
Na naše pitanje da li planiraju kupovinu zlata, kao što je objavljeno u stranim medijima da to čine mnoge centralne banke širom svijeta, u Centralnoj banci BiH (CB BiH) su kazali da su odluke ove banke u domenu ulaganja deviznih rezervi u zlato zasnovane na odgovarajućim ograničenjima i smjernicama koje se utvrđuju zakonskim i drugim propisima.
A kako su izjavili u Wall Streetu, bankarskoj grupaciji “Goldman Sachs”, centralne banke širom svijeta kupuju ogromne količine zlata, s obzirom na to da će, kako se predviđa, cijena zlata porasti na 1.600 dolara po uncu (oko 30 grama) u toku naredne godine.
“Dedolarizacija u centralnim bankama, odnosno potražnja centralnih banaka za zlatom sada je najveća još od Niksonove ere i iznosi 20 odsto globalne ponude”, izjavio je za “Bloomberg” Džef Kari, šef globalnog istraživanja robe u “Goldmanu”.
On ističe da je zlato jedno od najsigurnijih ulaganja jer vrijednost američkog dolara i obveznica ne može dugoročno rasti.
Zlato se trenutno prodaje za 1.463,30 dolara po uncu, dok u kupovini plemenitog metala prednjače centralne banke Rusije, Turske, Kine i Poljske.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da bi Centralna banka BiH trebalo odgovorno i efikasno da upravlja rezervama, što, kako kaže, podrazumijeva i kontinuiranu optimizaciju njihove strukture.
“Centralna banka BiH bi trebalo u kontinuitetu da prati stanje na relevantnim tržištima i upravlja rezervama na optimalan način, uključujući i transakcije s monetarnim zlatom, ali uvijek prioritet da da stabilnosti i sigurnosti rezervi u odnosu na moguću kratkoročnu dobit”, pojasnio je Gavran.
Iako se nagovještava da će trend poskupljenja zlata biti dugoročan, niko, smatra Gavran, ne može pouzdano predviđati budućnost, te stoga treba biti oprezan prilikom donošenja odluka o promjeni strukture rezervi, kako pri kupovini, tako i pri prodaji bilo kojeg njihovog dijela, uključujući i monetarno zlato.
“Rezerve monetarnog zlata su veoma značajne i vjerujem da bi trebalo da čine značajniji dio ukupnih rezervi nego je sada slučaj, ali optimalan miks mora utvrditi sama Centralna banka BiH na osnovu odgovarajućih analiza”, naglašava Gavran.
A kako su mediji ranije pisali, Srbija ima najveće rezerve zlata na Balkanu, pa je objavljeno da su ljetos u njihovoj centralnoj banci povećane rezerve na oko 21 tonu.
