Izgubljene između političke krize u zemlji, ratnih tema, poplava, poskupljenja, teme o korona virusu imaju sve manje mjesta u medijima. Iako nisu riješene afere kiseonik, respiratori, brojne tužbe za smrt pacijenata oboljelih od Covid-19, sve manje pažnje pridaje se činjenici da ljudi i dalje umiru a bolnice se ponovo pune.
Otkako je eskalirala politčka kriza u Bosni i Hercegovini od korona virusa umrle su na stotine naših sugrađana. Dok smo slušali o mogućem ratu, prenosu nadležnosti, ustavnim promjenama… rastao je broj zaraženih i umrlih ali te smrti više nisu bile u fokusu.
Prema podacima Worldometersa dnevni prosjek umrlih u BiH od korona virusa u posljednja dva mjeseca kreće se između 30 i 36, piše Žurnal.
U dva dana novembra – 9. i 10. od posljedica korona virusa preminulo je 57 naših sugrađana.
Od blizu 261 hiljadu zaraženih u državi do sada je umrlo 11.900 osoba.
U vrhu liste po broju smrtnih slučajeva
Bosna i Hercegovina u samom je vrhu liste po broju preminulih od Covid-19. Tako je već mjesecima a situacija se značajnije ne mijenja. Prvi je Peru, a slijede Bugarska i BiH sa neznatnom razlikom na broj umrlih stanovnika. Prema podacima Worldometers-a, na milion stanovnika u Bugarskoj broj preminulih u prosjeku je 3,7 a u Bosni i Hercegovini 3,6. Ispred je tek Peru sa 5,9 umrlih na milion stanovnika.
Ranije je taj podatak bio još drastičniji – BiH je u jednom trenutku u dramatičnom talasu zaraze imala čak 23 umrlih na milion stanovnika, a kasnije bila i prva na listi evropskih zemalja po broju preminulih. Odavno, drži neslavni „rekord“ među prvih pet zemalja svijeta.
Izgubljene između političke krize u zemlji, ratnih tema, poplava, poskupljenja, teme o korona virusu imaju sve manje mjesta u medijima. Iako nisu riješene afere kiseonik, respiratori, brojne tužbe za smrt pacijenata oboljelih od Covid-19, sve manje pažnje pridaje se činejnici da ljudi i dalje umiru a bolnice se ponovo pune.
I ako iz većine bolnica koje smo kontaktirali stižu prilično umirujuće vijesti da su bolnički kapaciteti u ovom trenutku dovoljni za smještaj oboljelih (sa nekim izuzecima), iz svake od njih jasno dolazi poruka da se takvo stanje može promijeniti ukoliko broj oboljelih drastično poraste.
Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću otvorila je i treće covid odjeljenje koje koristi kada broj pacijenata pređe 50. U ovom trenutku na intenzivnom odjelu ove bolnice je sedam pacijenata a 39 na odjeljenjima. Imaju centralni lager kisika koji može podmiriti potrebe za sedam dana:
– Stanje? Bilo je i gore. Prošle godine u ovo doba imali smo oko 90 pacijenata prosječno. Uglavnom svi primaju kisik a pacijenti u intenzivnoj su na invazivnoj i neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, na respiratoru. Međutim, iako pokrivamo sada te potrebe ne možemo reći da je dobro, jer ne znamo kada će ponovo buknuti – kaže Almir Kovačević iz Bihaćke bolnice.
Nedavno su boravili na Kliničkom centru RS-a u Banjoj Luci, gdje su se osvjedočili da je priliv pacijenata ogroman.
U Republici Srpskoj, skoro 95 posto pacijenata na bolničkom liječenju je nevakcinisano. Najmlađa pacijentica na respiratoru rođena je 2000. godine.
Sa UKC-a RS-a kažu da je broj pacijenata izuzetno porastao posljednjih nekoliko sedmica. Samo u zadnjih deset dana pregledali su više od hiljadu pacijenata. Uzrok vide u slabom odzivu na imunizaciju.
– Neprosvećenost našeg naroda dovodi do toga da ljudi savjete traže na neprimjerenim mjestima. Molim građane da vjeruju ljekarima i da se za sve nedoumice dobiju od nas pravovremeno – rekla je Slavica Zeljković, načelnica Urgentnog centra RS.
U Zeničko- dobojskom kantonu trenutno je aktivno oko 800 slučajeva i popunjeno je oko 60 posto bolničkih kapaciteta:
– Podaci ukazuju da se sada bolest javlja u najvećem broju među nevakcinisanim stanovništvom, čak i među mlađim osobama, što su sve argumenti koji ukazuju na veliki značaj vakcinacije – kažu u Kriznom štabu.
Još u septembru Sveučilišna klinička bolnica Mostar odgodila je pružanje usluga koje nisu hitne i jedan odjel u glavnoj bolničkoj zgradi pretvorila u covid odjel zbog povećanog broja pacijenata. Rezultat je to nepoštivanja mjere i prilično slabog odziva na vakcinaciju. Iako se u HNK počelo govoriti o sticanju kolektivnog imuniteta Krizni štab reagovao je s negodovanjem:
– U ovom trenutku se borimo sa ozbiljnim poteškoćama jer nam se povećava broj zaraženih. Imamo ozbiljnu situaciju. Naš se zdravstveni sustav uspijeva nositi s tim ali pozivamo građane da se dodatno uozbiljimo i poštujemo mjere koje su na snazi.
Bolnica u Mostaru nije jedina koja je u jednom trenutku morala prekinuti pružanje usluga za ostala oboljenja. Ta praksa bila je učestala i očekivana u proljeće 2020., na samom početku pandemije kada su takve preporuke donosili i krizni štabovi.
Ali godinu i po kasnije takvi slučajevi i dalje se dešavaju. U bolnici u Nevesinja tokom septembra mjeseca manji broj pacijenata nije mogao biti primljen na liječenje jer nije bilo mjesta. Od oko 11 hiljada osiguranika u Nevesinju je do sada vakcinisano oko 2.700 osoba.
Bolnica u Livnu bez lijekova i sredstava za rad
Kantonalna bolnica u Livnu iz koje su početkom pandemije stizali dramatični apeli kada nije bilo ni testova za detekciju Covid-19 danas se suočava sa velikim problemima kada je riječ o nabavci najprostije opreme i pribora, te lijekova.
Krajem oktobra bolnica je obustavila hladni program zbog nemogućnosti nabavke lijekova, a odjeli su ostali bez antibiotika i drugih sredstava neophodnih za liječenje.
Dobavljači su godinama isporučivali lijekove i ostalu robu, svjesni da bolnica ne može ispoštovati rok plaćanja od 60 dana po fakturi. Trenutno ih dobavljači uslovljavaju avansnom uplatom kako bi izvršili isporuku robe. Bolnica se finansira putem ugovora sa Kantonalnim zavodom zdravstvenog osiguranja. Direktorica bolnice Mladenka Perković navela je da novčani iznos koji Zavod u ugovoru godišnje bolnici osigurava nije dostatan za plate kao i za redovno poslovanje bolnice u normalnim uslovima.
– I prije potpisivanja kolektivnih ugovora financijsko stanje u bolnici bilo loše. Bolnica je poslovala s gubitkom, a stvaranjem dodatnih obveza i ne osiguranjem sredstava za pokriće u obvezi, stvorene su još veće dubioze poslovanja bolnice.
Pandemija je dodatno pogoršala ionako tešku financijsku situaciju:
– Zahvaljujući pomoći i donacijama dobrih ljudi u kratkom vremenu došli su do određene količine zaštitnih rukavica, maski, odijela, dezinficijensa i druge zaštitne opreme, kako bi omogućili pacijentima i zaposlenicima zaštitu u uvjetima u kojima su se našli.
Uz to, na ovako tešku situaciju, naglašava Perković, Porezna uprava FBiH je aktivirala rješenje o ograničenju prava na raspolaganje novčanim sredstvima na računu poreznog obveznika iz 2016. te vrši nadzor nad plaćanjem prema svim fizičkim i pravnim osobama.
Ukupni dug bolnice 31. decembra prošle godine 2020. iznosio je 14,4 miliona KM bez zakonskih zateznih kamata. Samo prema dobavljačima dug iznosi 6,3 miliona KM.
– U proteklih šest mjeseci obraćala sam se u više navrata po različitim pitanjima našem osnivaču kao i Vladi radi otklanjanja gore navedenih problema, no do danas nismo dobili nikakav konkretan odgovor, odnosno nije provedena nijedna mjera koja bi riješila probleme – poručila je Perković.
Iako su osnivači bolnice u Livnu Skupština i Vlada kantona, po riječima direktorice, od početka postupka prisilne naplate do sada osnivači nijednom nisu razmatrali konkretne mjere u rješavanje problema u zdravstvu.
– Bolnica se nije nikada nalazila u situaciji da se dovede u pitanje isplata plaće djelatnicima te ako se ne poduzmu određeni hitne mjere već sljedeći mjesec nećemo imati dovoljno sredstava za isplatu plaća. Moram navesti kako Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije isplaćuje svojim djelatnicima regres, što bolnica nije nikada mogla isplatiti.
Ako Skupština i Vlada, upozorava ona, ne poduzmu konkretne mjere u cilju otklanjanja problema naslijeđenih gubitaka bit će onemogućen rad bolnice, jedine zdravstvene ustanove u kantonu koja pruža sekundarni nivo zdravstvene zaštite.
Zadnji u regiji po broju vakcinisanih
Problem sa kojim se suočavaju bolnice jeste nedostatak opreme i osoblja. Prema odluci Kriznog štaba Federacije BiH bolnicama su propisani procenti oboljelih koje moja zbrinuti u jednom kantonu. U Kantonu Sarajevo, Opća bolnica mora osigurati 30 posto kapaciteta za oboljele iz ovog kantona, zbog čega već mjesecima traže nabavku nove opreme i zapošljavanje dodatnog medicinskog osoblja.
Nedostaje medicinskih sestara i tehničara i ljekara. Ministar zdravstva KS Haris Vranić nedavno je obišao zdravstvene ustanove u KS – Opću bolnicu, KCUS i domove zdravlja, pa se rezultati te posjete u vidu nabavke opreme i zapošljavanja kadra s nestrpljenjem očekuju. U Općoj bolnici u Sarajevu na liječenju je oko 70-80 pacijenata. Više od 90 posto njih nije vakcinisano.
UKC Tuzla otvorio je i drugu covid bolnicu pa iako broj pacijenata raste za sada mogu primiti sve kojima je to potrebno. Ali ni ovdje odziv na vakcinaciju nije zadovoljavajući. Do oktobra ove godine u Tuzlanskom kantonu vakcinisano je oko 26 posto starijih od 18 godina za prvu dozu a 19 posto sa obje doze.
U vrhu liste po broju umrlih, BiH je na začelju po broju vakcinisanih. Posljednja je u regionu sa oko 680 hiljada vakcinisanih. To je blizu 20 posto odraslog stanovništva, podaci su Ministarstva civilnih poslova. Ministarstvo civilnih polova nema podatke koliko se državljana BiH vakcinisalo van BiH, u nekoj od zemalja regiona. Najviše vakcinisanih je u Kantonu Sarajevo, gdje je potpuno imunizirano blizu 50 posto odraslih građana. Nakon BiH, najmanje vakcinisanih ima Albanija – 31 posto potpuno imunizovanih, Sjeverna Makedonija (37), Crna Gora (33), Kosovo 41, Srbija 43, Hrvatska 44, a najviše ima Slovenija koja je imunizovala više od polovine stanovništva, odnosno 54 posto.
