Nadležni u BiH ne iznose zvanične podatke o stopi smrtnosti zaraženih koronavirusom, ali je evidentno svakodnevno povećanje brojeva. Prema proračunu portala Klix.ba, COVID-19 u našoj zemlji dostigao je stopu smrtnosti od 3,30 posto i najveća je u regiji.
Bosna i Hercegovina u ovom trenutku raspolaže jedino popisom stanovništva iz 2013. koji se sedam godina kasnije ne može smatrati u potpunosti relevantnim dokumentom za izračun stope smrtnosti osoba zaraženih koronavirusom u odnosu na ukupan broj onih koji žive u našoj zemlji.
Jedini mogući način ogleda se u izračunu postotka smrtnosti koji sa sobom nosi koronavirus u Bosni i Hercegovini, u odnosu na ukupan broj potvrđenih slučajeva infekcije. Na ovakav način stopu smrtnosti zvanično računaju i nadležne institucije u zemljama regije, među kojima su i članice Evropske unije – Slovenija i Hrvatska.
Prvi pozitivan slučaj zaraze koronavirusom u našoj zemlji, tačnije u Banjoj Luci, zabilježen je 5. marta ove godine i od tada do danas infekcija je ustanovljena kod 102.326 ljudi. Dosad se uspješno oporavilo njih 69.173, dok su 3.383 osobe preminule.
Shodno tim podacima, stopa smrtnosti u Bosni i Hercegovini danas iznosi 3,30 posto!
Zvanične podatke o stopi smrtnosti zaraženih koronavirusom u našoj zemlji zatražili smo od entitetskih institucija, tačnije od Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, međutim do zaključenja ovog članka odgovore nismo dobili.
Po stopi smrtnosti u BiH prednjači Brčko
Na upit portala Klix.ba odgovorili su samo iz Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta iz kojeg su nam izračun stope smrtnosti dostavili na dva načina.
Prvi se odnosi na smrtnost u odnosu na broj stanovnika iz popisa iz 2013. godine, a koji danas, kako su nagasili, smatraju nerelevantnim, dok je drugi shodno broju ukupno zaraženih, čime se vode i zemlje okruženja koje takve podatke svakodnevno ažuriraju.
Na osnovu broja stanovnika, odnosno njih 83.000, koliko ih je bilo prije sedam godina, stopa smrtnosti u Brčko distriktu iznosi 0,13 posto, dok je na osnovu broja ukupno zaraženih (2.324) ona 4,86 posto (113).
Istim proračunom na osnovu broja ukupno zaraženih došli smo do podataka o stopi smrtnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj.
Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine, od početka pandemije do danas koronavirusom je zaraženo 65.978 osoba, a smrtni ishod je zabilježen kod 1.863 pacijenta. Shodno tome, stopa smrtnosti u tom entitetu je 2,82 posto. Aktivan je 17.491 slučaj infekcije, dok se oporavilo 48.135 osoba.
Republika Srpska od početka marta do danas ima 34.028 osoba s potvrđenim SARS-CoV-2 virusom, a posljedično infekciji preminulo je njih 1.413 te je stopa smrtnosti 4,15 posto. Aktivno je 12.705 osoba s infekcijom, dok je do danas oporavljeno njih 19.861.
Najmanja smrtnost u Srbiji
U odnosu na zemlje okruženja najveću stopu smrtnosti ima Bosna i Hercegovina 3,30 posto, a zatim slijede Sjeverna Makedonija sa 2,90 posto, Kosovo sa 2,58 posto, Slovenija sa 2,20 posto, Crna Gora sa 1,87 posto, Hrvatska sa 1,54 posto te Srbija sa 0,88 posto.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od početka pandemije u ovoj državi registrovano je 179.718 slučajeva infekcije koronavirsom. Oporavilo se 155.079 ljudi, a životnu bitku nažalost je izgubilo 2.778 pacijenata. Shodno podacima, stopa smrtnosti u Hrvatskoj iznosi 1,54 posto od ukupnog broja zaraženih.
Institut za javno zdravlje Srbije javlja da je u toj državi registrovano ukupno 277.248 pozitivnih slučajeva koronavirusa, a do danas su preminula 2.433 pacijenata te stopa smrtnosti iznosi 0,88 posto. Podatak zvaničnih institucija o broju oporavljenih nije poznat.
Podaci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Crne Gore kažu da su u toj državi od početka pandemije do danas pozitivan nalaz na SARS-CoV-2 imale 41.803 osobe, oporavilo se njih 31.138, dok je preminulo 585 pacijenata. Stopa smrtnosti iznosi 1,87 posto od ukupno potvrđenih slučajeva.
Nacionalni institut za javno zdravlje u Prištini saopćio je da su od početka pandemije do danas na Kosovu registrirana ukupno 47.203 pozitivna slučaja, a do sada je preminulo 1.220 pacijenata. Trenutna stopa smrtnosti iznosi 2,58 posto. Također, vrijedi kazati da se do danas oporavilo 34.637 slučajeva, a trenutno je aktivno njih 11.346.
Ministarstvo zdravlja je kroz posljednji izvještaj izvijestilo da je u Sjevernoj Makedoniji koronavirusom tokom pandemije zaražena ukupno 73.851 osoba te da je preminulo 2.147 pacijenata, što stopu smrtnosti dovodi na 2,90 posto. Do sada se oporavilo 50.046 ljudi, a aktivno je 21.658 slučajeva.
Nacionalni institut za javno zdravlje Slovenije saopćio je da stopa smrtnosti iznosi 2,20 posto, što je potvrđeno podacima iz 96.745 potvrđenih infekcija koronavirusom i 2.107 smrtnih slučajeva bolesnika s COVID -19. Iz instituta su naveli da je stopa smrtnosti uglavnom rezultat vrlo visokog intenziteta bolesti, dobi bolesnika i bolesnika s mnogim pridruženim bolestima. U ovoj državi do danas se od zaraze oporavilo 73.760 osoba.
Teške kliničke slike
S druge strane, direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Vahid Jusufović javno je objavio informaciju da je stopa smrtnosti u Tuzlanskom kantonu veća u odnosu na evropski prosjek, naglasivši da je potrebno još malo sačekati vezano za poređenje evropskih i bh. analiza.
Kada je riječ o kliničkim slikama koje sa sobom nosi oboljenje COVID-19, Jusufović je naveo da su se one usložnile još u ljetnom periodu.
“Ovdje se ne radi o lakšim, odnosno abortivnim, već teškim kliničkim slikama. Sada imamo udružene kliničke slike s komorbiditetima, a i pacijente svih dobnih grupa. Imamo pacijenata koji nisu bili stariji od 20 godina, do onih starije životne dobi. Od ove pandemije niko nije izuzet i svi smo manje ili više ugroženi”, upozorava Jusufović.
Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji u Federaciji Bosne i Hercegovine, a dnevno u prosjeku bilježi između osam i 11 smrtnih ishoda. Tamošnju ministricu zdravstva Dajanu Čolić posebno zabrinjava činjenica da borbu gube i osobe koje su mlađe životne dobi.
“To nam govori da mi virus još uvijek ne poznajemo i ne znamo kako će ko reagovati. Tamo gdje imamo slučajeve imunokompromitovanih i pacijenata s propratnim težim hroničnim oboljenjima, dešava se često da prolaze bez teže kliničke slike, dok s druge strane imamo relativno mlade ljude za koje nemamo podatke o oboljenjima, a koji završavaju letalno”, ističe Čolić.
Na kraju vrijedi kazati da su svi podaci koji su korišteni u proračunu portala Klix.ba zaključeni s epidemiološkim presjekom stanja u Bosni i Hercegovini i zemljama regije 15. decembra 2020. godine.
