Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini rastu tiho i prikriveno, pokazuju analize. Ekonomisti objašnjavaju razlog poskupljenja, odnosno osiromašenja građana jeste dodatno bogaćenje najbogatijih.
Na pijaci u Sarajevu uredno složeno voće i povrće, a i ostali proizvodi. Prodavci imaju vremena na pretek da o estetici tezgi povedu računa. Na pitanje ima li “računa” od prodaje složenog, odgovaraju:
“Loše, loše, situacija – dramatična. Nemaju novca ljudi, malo kupuju, vrlo malo, malo mrkve, sve male količine. Ove papuče poskupile su po marku pa mušterije kažu bilo su toliko što su sad skuplje”.
“Kod mene su cijene visoke. Ovo što ja držim, razlika je. Kvalitetnije. Žale li se građani na cijene? Ne žale. Iznenadila sam se da orasi nisu tako skupi”.
“Nije ovo skupo da su veće penzije i bolje plate, ništa ovo nije skupo”.
“Samo jedno sam kupila i doviđenja. Mrkvu, 2 KM”.
“Možemo priuštiti, mi smo stari, slabo jedemo. A vi sigurno možda ne možete, možda možete. Ove ćemo 2 kile krompira tri dana jesti”.
“Nema prodaje, kupovna je moć opala puno, zbog korone, zbog svega, slabo se svijet kreće”.
Svijet se slabo kreće, plate stagniraju, ali cijene rastu, tiho, prikriveno, stihijski.
“Ono što je udarno je da je ulje npr. poskupilo, nafta je poskupila pa samim tim poskupljuju i druge stvari. Nema naglih poskupljenja, radi se o stihijskom ali kontinuiranom poskupljenju. Obrađujemo podatke za potrošačku korpu, rezultati preliminarni pokazuju da je došlo do poskupljenja, potrošačka korpa će iznositi nešto više od 2.000 KM“, rekla je Lejla Čaušević-Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Prosječna plata ne pokriva ni 50 posto potrošačke korpe – što znači da većina građana nije u stanju da priušti ni najosnovnije.
“Kad gledamo pojedinačne cijene pojedinih proizvoda, evidentan je stihijski, prikriveni rast cijena, tako da jedan proizvod jedan dan košta po jednoj cijeni, drugi dan je za par feninga ili desetina feninga poskupio. Postoje najave o poskupljenju električne energije, s tim da to nikako ne bi bilo dobro”, kazala je Božana Radošević iz Saveza sindikata RS.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je da postoji nekoliko razloga poskupljenja u Bosni i Hercegovini.
“Prije svega rast cijena određenih energenata, struje u RS, goriva u BiH, rast cijena određenih akciznih dobara, poput cigareta, te blokada pojedinih lanaca snabdijevanja za određena dobra, usljed pandemije”, istaknuo je.
Imamo tri vrste plata: plate u privatnom sektoru – jako niske, plate u javnom sektoru – relativno visoke, i plate onih imenovanih po političkoj liniji koje su ekstremno visoke, objašnjava ekonomista Draško Aćimović.
“Vidite da se vlast hvali sa tim da su srednje statističke plate čak porasle. Zašto su porasle? Zato što smo izgubili 40.000 zaposlenih sa najnižim platama. Automatski ste dobili prosjek povećan. To vam automatski povlači i krug poskupljenja, jer da bi oni održali ta svoja primanja, moraće poskupiti i električna energija i voda, i komunalne usluge i gorivo itd.”, kazao je Aćimović.
Jedna penzionerka za N1 je rekala da je za njih penzionere sve skupo.
“E sad kakav je kome novčanik… Akcije i sniženja znače mnogo”, navela je.
Značile bi i mjere nadležnih, koje su, pokazalo se u najtežoj fazi pandemije, kada je Vlada tokom vanrednog stanja donijela moratorij o zabrani poskupljenja osnovnih životnih namirnica – moguće. Politika slobodnog kreiranja cijena, smatraju mnogi, trebala bi biti ponovo pauzirana jer siromaštvo u BiH postaje redovno, a ne vanredno stanje.
