Dvadeset transplatantacija godišnje u Federaciji BiH smatra se uspjehom transplantacijske medicine.
Nasuprot 350, koliko ih bilježi Hrvatska, taj broj je mali, ali znajući da hrvatski donorski sistem ima punu podršku države, a naša praksa počiva na akcijama neumornih pojedinaca, pomaci su značajni, naročito u protekle dvije godine, kada je donesen Zakon o pretpostavljenom doniraniranju organa.
Zakon, za koji su se aktivisti i ljekari dugo borili, konačno je izmijenjen, pojednostavljujući procedure oko transplantacije organa u zdravstvenim ustanovama Federacije BiH.
Sve više građana BiH se potpisivanjem donorskih kartica uključuje u donorski sistem Bosne i Hercegovine.
Ipak, sistem ne funkcioniše i liste čekanja na transplantaciju organa sve su veće. Tek mali procenat od oko dva i po miliona maraka planiranog transfera, godišnje se iz Fonda solidarnosti i utroši na postupke transplantacije organa u Federaciji BiH.
U BiH je oko 3.000 dijaliznih pacijenata, što je iznad evropskog prosjeka. U Kantonalnoj bolnici Zenica, koja broji četiri dijalizna centra na dijalizi je njih 167.
„Zakon o pretpostavljenom doniraniranju organa je trebalo da nam olakša borbu. Međutim, mi nemamo nacionalnog programa, nemamo podršku države, niti jedinstveno ministarstvo zdravlja i sve se svodi na entuzijazam i lični trud ljekara i pacijenata koji čine donorsku mrežu,“ ističe dr Lejla Hantalašević-Bečić, specijalista interne medicine i načelnica Odjela za hemodijalizu u Kantonalnoj bolnici Zenica. Inače, donorske mreže su u zemljama sa razvijenim transplantacijskim programom pod pokroviteljstvom države, što kod nas nije slučaj.
Zenička bolnica u proteklih pet godina djeluje kao eksplantacijski centar, ali bez dodijeljenog statusa, što znači da za složene i skupocjene medicinske procedure eksplantacije, nema dodatnih i namjenskih sredstava. „Svi su klinički centri osposobljeni za postupke eksplantacije, ali je samo zenička bolnica u posljednjih pet godina obavila 30“, dodaje Hantalašević.
S druge strane, sve više ljudi pristaju na doniranje organa.
„Mi smo započeli nešto, međutim nemamo niti dovoljno podrške niti energije da to iznesemo na optimalan način. Transplantacijski program u jednoj zemlji, trebalo bi da bude nacionalni interes, međutim to kod nas, nažalost, nije“, ističe dr Nermina Rizvanović, specijalista anesteziolog i bolnički eksplantacijski koordinator za Federaciju BiH.
Ove dvije doktorice već godinama zagovaraju mjere na unapređenju donorskog sistema i transplantacijskog programa, zajedno sa ostalim članovima Donorske mreže BiH, intenzivno radeći na povećanju broja donora, što bi u konačnici trebalo dovesti i do mogućnosti ulaska u sistem Euro-transplanta, organizacije koja se bavi pitanjem transplantacije organa razmjenom organa među zemljama članicama. No, i da bismo postali članicom Euro-transplanta, moramo imati jedinstveno tijelo koje se brine o pitanju transplantacija na nivou cijele države.
Udruženje hroničnih bubrežnih bolesnika Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Udruženjem dijaliziranih i transplatiranih bolesnika Federacije i Donorskom mrežom BiH, organizovalo je danas u Zenici jedno u nizu javno potpisivanje donorskih kartica.
Povod je evropski Dan darivanja organa, koji se obilježava sredinom oktobra, s ciljem upoznavanja javnosti s dostignućima transplantacijske medicine i važnošću odluke o darivanju organa, izražavanja solidarnosti sa onima koji čekaju na presađivanje organa i zahvalnosti svim darovateljima, koji su plemenitim činom spasili druge živote.
Izvor: zenicainfo.ba
