Bosna i Hercegovina je kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije prekrivena najvećim prirodnim bogatstvom, šumama.
Međutim, kako tvrde bh. stručnjaci, ilegalna sječa šuma je jedan od glavnih problema s kojima se susreće naša zemlja, a posljedice osjećamo već sada, kada se gušimo u smogu i zagađenom zraku.
Nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju, ne samo materijalne štete, nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti.
Niko nema tačnih podataka koliko se u BiH godišnje šume “ukrade”, no, nije teško pretpostaviti da se radi o hiljadama kubika.
Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić ističe kako je glavni problem što u Federaciji BiH nije donesen zakon o šumama, koji bi za kratko vrijeme riješio problem.
“To je politički problem. Ilegalne sječe samo pokazuju koliko je država, kao vlasnik šume, neodgovorna prema svom najvažnijem prirodnom resursu. Ilegalne sječe se mogu spriječiti u roku od tri dana. Zna se gdje, ko i kako siječe. Lako je sve riješiti.”, istakao je Dautbašić.
Eko-aktivisti, također, nemaju precizne podatke o razmjerama štete koja nastaje krađom šume, ali nemaju dileme da se njom u BiH loše gospodari.
Anes Podić iz Udruženja građana “Eko-akcija” pojašnjava da se više od dvije trećine stanovništva u BiH snabdijeva drvima.
“Ove godine porasla je cijena ogrjeva, negdje je i vladala nestašica. Mi imamo podatke da se godišnje ukrade oko dva miliona kubnih metara.”, istakao je Podić.
Stručnjaci pojašnjavaju da su balkanske šume još velike i bogate, ali da im prijeti nestanak.
Zato će se, prognoziraju, sve češće događati poplave, pokretati klizišta, a sve manje proizvoditi kisik.
Godinama traju dogovaranja ko će upravljati šumskim resursima, a ko i koliko od njih ubirati prihoda.
Za to vrijeme država gubi milione, krade se samostalno, organizirano, po planu i uglavnom neplanski.
Dok se neki bogate na krađi šume, jer zakona praktično i nema, drugi, poput demobiliziranog borca Fikreta Dedića iz Bužima, završe u zatvoru zbog tri metra drva.
