Student Nihad Gledo sa nestrpljenjem je čekao otvaranje granica Bosne i Hercegovine i aerodroma u Sarajevu za međudržavni, komercijalni saobraćaj.
“Jedva čekam let za Sarajevo. Kompletno stanje, podsjetiću Španija je bila jedno od žarišta zaraze korona virusa, ta neizvjesnost vas pogađa. Sve u svemu raduje me otvaranje granica, jer ipak kod kuće je najsigurnije”, priča Nihad za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Aerodromi u Sarajevu, Tuzli i Mostaru prvog dana juna otvoreni su za međudržavni, komercijalni saobraćaj uz poštivanje određenog režima.
Gledo, student Mašinskog fakulteta u Sarajevu trenutno se nalazi u Španiji na studentskoj razmjeni. Kaže kako je avionsku kartu za povratak u Sarajevo kupio prije pandemije Covid 19 i to za 15 juni. Nihad ističe da ima mnogo kolega, ali i prijatelja koji su prije početka pandemije otišli na studentsku razmjenu i ostali potpuno zatečeni.
“Neki su dobili otkaze na poslovima, ostali su bez stipendija, nisu im željeli produžiti ugovore za stanove”, priča Nihad.
Alen Deljo godinama živi u Austriji. Njegova supruga otputovala je na odmor prije pandemije, nakon čega nije mogla nazad, jer su sve granice bile zatvorene.
“Zbog svega toga, nas dvoje se četiri mjeseca nismo vidjeli. Također jedva čekam doći u BiH da vidim majku i sestru, koje žive u Sarajevu, ali i svoje prijatelje”, priča Alen za RSE.
Bez ograničenja za susjede
Bosna i Hercegovina je 1. juna otvorila granice sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, bez ograničenja i posebnih uslova.
Državljani ostalih stranih zemalja u BiH mogu ući ukoliko imaju opravdane poslovne razloge (poziv pravnog subjekta) ili ukoliko se radi o porodicama preminulih koji mogu da uđu u zemlju kako bi prisustvovali sahrani.
U oba slučaja neophodno je da imaju negativan test na virus korona star ne više od 48 sati, kao i da se jave nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u opštini u koju odlaze.
Poslovna putovanja
Poslovna zajednica u BiH još od aprila je tražila otvaranje granica i ukidanje mjera obavezne samoizolacije za bh. građane koji moraju ići na službena putovanja.
Njihov zahtjev se odnosio i na strane državljane koji u svrhu realizacije poslovnih aktivnosti sa domaćim kompanijama imaju potrebu da doputuju u BiH.
“Najteže je bilo ljudima koji žive u pograničnim dijelovima, žive u BiH, a rade u nekoj od susjednih država. Njima je bilo onemogućeno da rade”, kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, piše Radio Slobodna Evropa.
Osim toga, kako kaže Pandurević, sa mnoštvom problema su se suočili privrednici. Kako ističe, u većim kompanijama u BiH, direktori ili članovi uprava su stranci. Oni nisu mogli dolaziti u BiH ili ići svojim porodicama, ukoliko ih je pandemija zatekla u ovoj državi. Pored toga, navodi Pandurević, nije bilo moguće nabaviti određene robe, niti sklapati poslovne dogovore.
Zabrana ulaska strancima, u okviru preventivnih mjera za sprječavanje širenja korona virusa, u BiH je inače stupila na snagu 25. marta.
Turizam i otvaranje granica
Zbog pandemije korona virusa, turistička sezona u BiH je pred kolapsom. Skoro sto posto popunjenog turističkog kapaciteta za ovu sezonu, u potpunosti je otkazan.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je do maja ostala bez skoro milion rezervisanih noćenja. Iz turističkih zajednica navode da će se prave štete od turizma vidjeti za par mjeseci.
“Sa sad već propalom sezonom, ipak, raduje činjenica da se naši hotelijeri prilagođavaju novonastaloj situaciji. Tako su prilagodili ponude, da naprimjer u Sarajevu imate četiri noćenja plus jedno gratis”, kaže Azra Džigal, glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Mjere entitetskih vlada
Entitetske vlade u Bosni i Hercegovini nisu propisale iste mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize.
Vlada RS-a mjerama za suzbijanje posljedica na privredu predvidjela je uplatu minimalnih plata u iznosu od 520 maraka (260 eura) za privrednike kojima je bio zabranjen rad u martu, aprilu i maju. Na teret budžeta predviđena je i isplata doprinosa za mjesec april i prvu polovinu maja.
U Federaciji BiH subvencije poreza i doprinosa na plate planirane su za april, maj i juni.
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je usvojen 4. maja, predviđa da se privrednicima koji su uplaćivali plate svojim radnicima, iz budžeta Federacije BiH, uplate doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje.
Za ovu namjenu predviđeno je oko 200 miliona maraka (100 miliona eura).
