U Bosni i Hercegovini upravljanje krizom i dalje nije centralizirano, a od kontinuiranih najava o uspostavljanju tijela koje bi na državnom nivou činili ministri i stručnjaci i upravljali kriznim situacijama, za sad nema ništa. U međuvremenu, stručnjaci iz različitih oblasti upozoravaju da prvobitan konkretan odgovor i uvođenje restrikcija, nije formula za upravljanje krizom u narednom periodu.
O tome da li je Bosna i Hercegovina uspješno odogovorila na krizu izazvanu pandemijom postoje oprečni stavovi, no činjenica je da su pravovremeno poduzete mjere, što je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija.
“Moramo reći da je Bosna i Hercegovina na vrijeme prepoznala rizik da on nije minimiziran od strane određenih struktura, a vidjeli smo kakve posljedice to može izazvati u drugim dijelovima svijeta”, kazao je Mirza Smajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Ipak ima i mišljenja da pravoremene mjere ne podrazumijevaju funkcionalnost sistema, što je ključno za nastavak upravljanja krizom.
Od početka pandemije način upravljanja krizom u našoj zemlji bio je jednostavniji obzirom da je podrazumijevao restrikcije, no u narednom periodu bit će veliki izazov odgovoriti na krizu kojoj se ne nazire kraj.
“Ovo će biti jedan veoma komplikovan proces, proces u kojem će morati učestvovati struka, prvenstveno zdravstvena struka, koja će morati analizirati, a toj struci će svi dati podršku”, rekao je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.
Rasprava o popuštanju mjera loš je znak koji ukazuje da model spriječi/popusti uzrokuje nezadovoljstvo građana. Bosna i Hercegovina je na prijelaznoj tački u kojoj je neophodno povećano prisustvo struke iz različitih oblasti u analizi, intervencijama i donošenju odluka. U Kantonu Sarajevo formirano je naučno tijelo Ministarstva zdravstva za praćenje i analizu situacije tokom pandemije. Riječ je grupi eminentnih stručnjaka iz oblasti mikrobiologije, virusologije, genetike, koji žele pomoći u ovoj krizi.
“Nisu nas okupili, dakle mi smo se nametnuli, naučnici u 21 stoljeću očigledno moraju da se nameću, ali u prošli petak su nas ljudi iz kantonalnog ministarstva ozvaničili”, rekao je Damir Marjanović, profesor genetičkog inženjerstva i biotehnologije.
Član naučnog tijela Rijad Konjhodžić dodaje da su mnoge mjere koje je BiH napravila bile prepisane iz drugih evropskih ili zemalja u regionu.
“Nije to strašno, ali moramo imati svoje vlastite prijedoge za riješenje ove krize. Koliko god ne vrijedila ona ‘ne treba izmišljati toplu vodu’, ovdje tople vode ni nema, jer je situacija svima nova i orginalna rješenja moraju biti tu prisutna”, rekao je specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike.
Na donosiocima odluka je veliki pritisak, dobri rezultati iz prve faze u drugoj ne dozvoljavaju neuspjeh. U najavljenim popuštanjima mjera morat će se povećati koordinacija.
“Kriza se ne može riješiti samostalno i isto se mora vraćati u normalizaciju na način kao što se ulazilo u ove mjere. Ove mjere koje su donesene razgovarano je o više segmenata, ne samo o zdrvastvu, iako je glavni segment bilo zdravstvo jer je bilo ugroženo zdravlje sviju”, kazao je Čerkez.
Odgovor mora biti višedimenzionalan obzirom da je uz fizičko zdravlje ugroženo i ono mentalno, a i egzistencija brojnih građana. Bez jakog poligona eksperata i ljudi koji će upravljati ovom krizom, svi koji su se pohvalili dobrim rezultatima, a počeli su koristiti populističku retoriku, mogli bi da prime autogol u drugom poluvremenu.
Na štetu građana BiH.
