Bosna i Hercegovina je zauzela 70. mjesto među 167 zemalja obuhvaćenih Indeksom prosperiteta za 2019. godinu, koji objavljuje londonski Institut Legatum.
Po Institutu Legatum, koji za sebe kaže da je posvećen iskorjenjivanju siromaštva i ostvarivanju prosperiteta jačanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih društava i osnaživanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvaćenih indeksom, 148 država – u kojima živi 88 posto svjetskog stanovništva – zabilježilo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.
Hrvatska bilježi dobre rezultate u području sigurnosti i prirodnog okoliša (31. mjesto), a najslabija je u području društvenog kapitala gdje je na 136. mjestu.
Društveni kapital je indikator povezanosti društva u smislu povjerenja, poštovanja i pomaganja među njegovim članovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.
Od 2009. godine Hrvatska je pala za 4 mjesta u Indeksu prosperiteta, navodi se u izvješću Legatuma.
Istočna Europa
Od zemalja istočne Europe, najviše mjesto na listi Indeksa prosperiteta zauzela je Estonija koja je 21. Slovenija je na 27. mjestu, Hrvatska je zauzela 45. mjesto, a slijede Mađarska (46.), Rumunjska (47.) i Bugarska (49.). Crna Gora je na 50. mjestu, Srbija na 52., Sjeverna Makedonija na 54., Albanija 65. i BiH na 70.
Na dnu su Bjelorusija (73.), Rusija (74.), Moldavija (81.), Azerbejdžan (92.) i Ukrajina (96.).
U zadnjih deset godina sve istočnoeuropske zemlje su, po Legatumu, ostvarile poboljšanje u pristupu tržištu i infrastrukturi, kao i u životnim uvjetima.
Osim toga, društveni kapital, koji je općenito bio slab u istočnoj Europi, poboljšao se u 17 od 23 država te regije, pri čemu je BiH zabilježila najveće poboljšanje.
S druge strane, osobne slobode u istočnoj Europi pogoršale su se više nego bilo gdje drugdje. Najveće pogoršanje zabilježeno je u Mađarskoj, koja je, kako se navodi, jako smanjila slobode okupljanja, udruživanja i govora.
Globalni prosperitet
Globalni prosperitet, koji je na najvišoj razini ikada, nastavlja se poboljšavati, ali se jaz između zemalja s najboljim i najlošijim rezultatima i dalje širi.
Prva tri mjesta u Indeksu zauzimaju Danska, Norveška i Švicarska dok je na samom dnu Južni Sudan.
Poboljšanju globalnog prosperiteta pridonose otvorenije ekonomije i poboljšanja u doživljenim iskustvima ljudi. Ekonomije su sada otvorenije zbog poboljšanja investicijske klime i digitalne povezanosti te zbog smanjivanja administrativnih barijera. Doživljena iskustva ljudi su se poboljšala zbog bolje zdravstvene zaštite, obrazovanja i životnih uvjeta.
Međutim, stagniranje institucija zadržava daljnja poboljšanja globalnog prosperiteta.
Stanje osobnih sloboda pogoršalo se u zadnjem desetljeću u svim regijama osim u zapadnoj Europi i Latinskoj Americi. Kvaliteta upravljanja je pala, a najveća pogoršanja zabilježena su u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.
Izvor: zenicainfo.ba
