U sklopu aktualne situacije sa pojavom i posljedicama pandemije koronavirusa u svijetu ponovno u fokusu se nalazi stanje u oblasti životne sredine/ zaštite okoline i klimatskih promjena u svijetu, budući da stručnjaci još nemaju adekvatan odgovor na sve uzroke i posljedice, pa ni na porijeklo Covid-19.
Poruka koja se ove godine želi poslati i u sklopu obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša (5. juna) je kako tehnološki i industrijski razvoj kontinuirano i nepovratno uništavaju izvorišta vode, tlo i zagađuju zrak.
S druge strane svakodnevno su u nestajanju i izumiranju mnoge biljne i životinjske vrste, a čovječanstvo suočeno sa pojavom do sada nepoznatih i vrlo često smrtonosnih bolesti kod ljudi, što svjedoči aktualna situacija sa pandemijom koronavirusa. I u tom kontekstu se također upozorava na preispitivanje odnosa prema prirodi i okolišu.
U sjeni aktualne pandemije Covid -19, u Bosni i Hercegovini nedavno je započela realizacija projekta izrade Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša/životne sredine BiH za period do 2030. i dalje (ESAP BiH 2030+).
Kako su kazali Feni iz Projektnog tima ESAP-a BiH 2030+ radi se o strateškom dokumentu za koji su već definirani i usvojeni sveobuhvatni strateški ciljevi koji će biti dio dokumenta BiH ESAP 2030+ , te ključni principi po kojima će se raditi procjena nedostataka i prioriteta u oblasti zaštite okoliša/životne sredine u BiH.
Očekuje se da će taj dokument poboljšati politike u oblasti okoliša/životne sredine u državi i olakšati usklađivanje propisa sa pravnom stečevinom EU u ovoj oblasti na različitim nivoima vlasti – BiH, Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH.
Cjelokupni dokument ESAP-a će sadržavati četiri akciona plana, po jedan za svaki nivo vlasti (BiH, FBiH, RS i BD BiH), te sedam EU oblasti okoliša/životne sredine: voda, otpad, biodiverzitet, kvalitet zraka, klimatske promjene i energetika, sigurnost hemikalija i buka, upravljanje resursima i upravljanje pitanjima okoliša/životne sredine.
U toku uspostavljanje radnih grupa za sva četiri nivoa vlasti (BiH, FBiH, RS, BD BiH), kao i definiranje obima njihovog angažmana, za svaku od navedenih sedam tematskih oblasti.
Tako kako ističu iz BiH ESAP-a 2030+ finalizirani su i dostavljeni relevantnim institucijama izvještaji o analizi stanja okoliša/životne sredine koji će obuhvatiti sedam navedenih tematskih oblasti, te koji identifikuju trenutni status strategija i javnih politika, institucionalni i pravni okvir, dostupnost podataka, trenutnu bazu znanja o stanju okoliša/životne sredine u BiH u 2020. godini, te prepoznaju ključne nedostatke za koje treba predložiti mjere rješavanja kroz strateški dokument.
Jedan od glavnih ciljeva projekta BiH ESAP 2030 + je pružanje pomoći za sva četiri nivoa vlasti (BiH, FBiH, RS i BD BiH) u prijenosu EU zakonodavstva u području zaštite okoliša/živitne sredine.
Sedam radnih grupa projekta pokriva široki opseg EU zakonodavstva iz područja zaštite okoliša/životne sredine: voda, otpad, biodiverzitet, kvalitet zraka, klimatske promjene i energetika, hemijska bezbjednost i buka, upravljanje resursima i upravljanje okolišem/životnom sredinom.
Kako navode iz projektnog tima ESAP-a BiH 2030+ odabran je participativni pristup, što znači da će u proces biti uključene relevantne institucije, ali i šira javnost, privatni sektor i organizacije civilnog društva, kao i relevantna stručna zajednica u BiH.
Priprema ESAP-a BiH 2030+ je povjerena Štokholmskom institutu za okoliš/životnu sredinu (SEI), koji će nadležnim organima predati ključni instrument za ostvarivanje održivosti u oblasti okoliša/životne sredine i unapređenje zdravlja i dobrobiti budućih generacija u cijeloj zemlji. Finansijsku podršku realizaciji projekta pruža Ambasada Kraljevine Švedske u BiH.
