Građani Bosne i Hercegovine već mjesecima se susreću s brojnim poskupljenjima, i to onih najpotrebnijih životnih namirnica. Tako je u proteklom periodu zabilježen najveći rast cijena goriva, ulja, piletine, te voća i povrća.
Cijena dizel goriva u prvoj i drugoj sedmici januara ove godine bila 1,80 KM, dok je ona sada 2,27 KM. Cijena ulja početkom godine bila je 2 KM, a sada je ona negdje i više od 3 KM. Kilogram piletine mogli ste kupiti i za oko 7 maraka, dok je sada cijena oko 10 KM. Kada je riječ o povrću, najviše je porasla cijena krompira te se on prošle godine mogao kupiti za 0,80 KM, dok je njegova cijena sada od 1,50 do čak 2 KM. Domaća kruška, primjera radi u oktobru prošle godine, u marketima u BiH koštala je 1,25 KM, dok je sada 2,45 KM.
Osim navedenog, više su i cijene pekarskih proizvoda, junećeg mesa, mlijeka, čokolade…
Potrošačka korpa jedne porodice porasla je na više od 2.000 KM, što je za bilo koju porodicu u našoj zemlji, s pretpostavkom da dvoje radi i da imaju prosječna mjesečna primanja, ogroman iznos.
“Lakše bi bilo nabrojati šta sve nije poskupjelo nego šta jeste. Svako poskupljenje za nas je opasno, jer mali je broj ljudi koji mogu kupiti sve neophodno za život, pa se u pitanje dovodi održivost porodice i egzistencija. Mi se već odričemo, u svoje i u ime svoje djece, mnogo čega, a to je nepovratna šteta. Ako ne uložimo u svoju djecu sada, pitanje je kako će oni nama to vratiti, a time će doći do ugrožavanja penzionog i zdravstvenog sistema i tako dalje. Nedostaje nam kvalitetna državna politika i strategija, pogotovo u poljoprivredi, jer smo mi jedina zemlja u kojoj se cijela jedna prosječna plata izdvaja za hranu. Hrana je danas najskuplja i taj sistem je neodrživ“, kazao je za Klix.ba Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura iz Mostara.
Ukazao je Bago i na činjenicu da u našoj zemlji već desetak godina vlada princip puzajućih poskupljenja, ali je to ranije bilo lakše za podnijeti jer je iznos potrošačke korpe bio manji.
“Ovo je sada izmaklo kontroli. Riječ je o procesu nebrige i lošeg upravljanja, koji dugo traju i iznos koji je potrošačka korpa dostigla sada je neostvariv za većinu stanovništva u BiH. Prema svim pokazateljima, u naredne dvije godine još veći broj građana će otići iz zemlje i pitanje je koliko će nas ostati ovdje. Sve ovo će doći na naplatu sigurno, jer ekonomija ne čeka“, kazao je Bago.
Da se građani najviše boje povećanja cijena goriva, koje onda za sobom vodi i brojna druga poskupljenja, kazala nam je Gordana Bulić, iz Udruženja građana Klub potrošača Tuzlanskog kantona.
“Mnogo više građana sada koristi vlastite automobile nego što je to bio slučaj prije pandemije i to zbog straha od zaraze, a s obzirom na to da većina nas vozi automobile stare od deset do petnaest godina, koji mnogo više troše, i izdavanja za gorivo su znatno povećana. Sve veće cijene goriva ne samo da smanjuju kućni budžet, nego direktno utječu i na rast cijena drugih proizvoda“, kazala je Bulić.
Najveću promjenu cijene, kaže Bulić, imalo je jestivo ulje te kaže kako je cijena prije, pa čak i na početku pandemije, bila oko 1,80 KM, a trenutno se kreće i do 3,20 KM. Samo u pojedinim trgovinama, istakla je, ulje možete kupiti za 2,90 KM. Prema riječima Bulić, to je najviša cijena ulja koju ovo tržište pamti. Osim ulja, poskupjela je i piletina, čija je cijena sa oko osam porasla na više od 10 maraka.
“S obzirom na to da veliki broj građana kupuje pekarske proizvode, veliki broj njih nam se javio i kazao kako je i njihova cijena porasla. Viša je i cijena junećeg mesa, kao rezultat poskupljenja stočne hrane, ali i niza drugih proizvoda. Za sve što se nalazi u prerađivačkom lancu osjetno je povećanje cijena. S obzirom na to da su kod nas penzije i plate zaista male, građani su na izmaku snage. Uz to se i potrošačka korpa promijenila te ona sada sadržava puno više proizvoda koji ranije nisu bili u njoj. Građani sada kupuju više voća te raznih suplemenata za jačanje imuniteta i organizma, a sve to košta“, istakla je Bulić.
Ipak, Bulić se nada da će se cijene stabilizovati i da će građani BiH uskoro moći odahnuti i manje brinuti o tome kako preživjeti svaki mjesec. Ukoliko se to ne desi, pitanje je do kada će građani BiH sebi moći kupiti osnovne namirnice za život.
