Hidroakumulacije – šta nam daju, a šta uzimaju, koristi i rizici
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica organizovao je seminar o temi Hidroakumulacije – šta nam daju, a šta uzimaju, koristi i rizici. Seminar je organizovan povodom 22.marta međunarodnog Dana voda. Na ovaj dan svjetska zdravstvena organizacija, UN, organitacije za zaštitu okoliša žele da problematiziraju određeno područje u oblasti voda. Ove godine je tema Svjetska voda i biznis. Tema je za područje ZDK malo prilagođena trenutnim stanjem u kantonu i raspravljano je o hidroakumulkacijama. Hidroakumulacije imaju i pozitivnih i negativnih utjecaja na okoliš. Predstavnik Instituta doktor Smajil Durmišević kaže da se oni manje bave tehničkim pitanjem opskrbljenošći vodom, a više su fokusirani na zdravstvenu ispravnost.
– Što se Grada Zenice tiče voda je dobrog kvaliteta mada mi ne pratimo kvalitet već se to radi u laboratorijama I to nije dobro, ali eto tako je kako je. Što se područja ZDK tiče stanje sa kvalitetom vode pa čak i sa opskrbom nije zadovoljavajuće. Najveći problem su lokalni vodni objekti koji su stari, tehničkim stanjem i onda postoje mogućnosti prodora površinskih otpadnih voda u vodne objekte – kaže Durmišević i dodaje da postoji veliki procenat mikrobioloških i hemijski neispravnih uzoraka vode, pa čak i iz nekih gradskih vodovda kao što su Kaknj, Breza, Maglaj.
U proteklih 20 godina nije se desilo da je iz zeničkog vodovoda došao uzorak da je bio značajno lošeg kvaliteta.
Po riječima Durmiševića najveći rizik za vode pored vodnih objekata jeste devastacija šuma.
– Gdje nema šume nema ni zdrave vode. Male kiše odmah zamute vodovode, jer nema šuma i po mom mišljenju trebale bi se voditi opsežne rasprave za svako drvo da se posječe – rekao je Durmišević.
Sanda Midžić-Kurtagić docent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu ističe da hidroakumulacije kao posebni objekti nemaju značajan utjecaj na pogoršanje općeg stanje okoliša u ZDK sa aspekta kvaliteta zraka. Opće stanje kvaliteta zraka ostat će nepromjenjeno jer je riječ o mikroakumulacijama koje ni na klimu ne mogu značajno utjecati.
– Ono što brine jeste prostorni plan ZDK u kome je zacrtano kao potencijal za iskorištenje hidroenergije gradnja 30 i nešto elektrana na vodotocima prve kategorije. To sa aspekta voda može biti značajan problem ako to posmatramo kao kumulativan utjecaj, može doći do značajne promjene vodnog režima u slivu rijeke Bosne. S druge strane, fokusirati javnost na hidroelektrane koje se grade, a zanemariti činjenicu da lokalne zajednice i naselja u slivu Bosne nemaju kanalizaciju, da neprečišćeno ispuštaju vode u rijeku Bosnu, ali i da isti problem imamo sa većinom industrije, onda je to stvaranje iskrivljene slike – kaže Midžić-Kurtagić.
Bosna i Hercegovina je prirodno bogata vodom, ali bez obzira na ovu činjenicu svi skupa bi trebali više pažnje posvetiti našem odnosu prema ovom resursu.
