Pitanje zabrane rada trgovinama nedjeljom vječna je dilema u Bosni i Hercegovini i nekim zemljama regiona. Kampanju su vodili sindikati u oba entiteta, ali bez uspjeha.
Amandmane na Zakon o radu u ovoj oblasti je 2018. godine na nivou FBiH podnio Irfan Čengić, ali su oni odbijeni.
Državni nivo
Nakon toga neke općine i gradovi, kao što su Bijeljina, Sanski Most, Višegrad, odlučili su to regulirati odlukama općinskih vijeća.
Mersiha Ferhatović-Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine, kaže za „Avaz“ da bi pitanje zabrane rada nedjeljom u trgovinama bilo najbolje rješavati na državnom nivou, ali s obzirom na to da za to ne postoji ustavni okvir, onda na nivou entiteta.
– S obzirom na to da na nivou FBiH nema političke volje da se o ovom pitanju raspravlja, mi već dvije godine razgovaramo s predstavnicima različitih jedinica lokalne samouprave da se ovo pitanje na lokalnom nivou regulira. Vremenom oni pokazuju sve više hrabrosti te se nadam da će se praksa iz nekih općina i gradova širiti na ostatak BiH – ističe Ferhatović-Beširović.
Mišljenja je da ne postoji šansa da se pronađe kompromis s entitetskim udruženjima poslodavaca po ovom pitanju, jer su stavovi dijametralno suprotni.
Idu dalje
Na drugoj strani, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da zabrane dovode do ograničavanja tržišta.
– Mislim da treba pustiti tržište da se samo regulira. Rad nedjeljom treba se dodatno plaćati i poslodavac treba procijeniti da li mu se isplati – kaže Smailbegović.
Kao probleme koje može izazvati zabrana rada nedjeljom u pojedinim općinama i gradovima naveo je to da kupci odlaze u susjedne općine, što smanjuje profit nekim poslodavcima, te da to može dovesti do smanjenja broja radnih mjesta.
Posao za inspekciju
Na riječi predstavnika sindikata da se rad nedjeljom često ne plaća dodatno kaže da je to paušalna ocjena.
On smatra da ozbiljni poslodavci to sebi ne bi dopustili te da, ukoliko se to dešava kod nekih privrednika, tu treba djelovati inspekcija.
