Doživotna zatvorska kazna mogla bi uskoro biti uvrštena u Krivični zakon Republike Srpske, ali u Federaciji BiH još ne postoji inicijativa za ovakvim zakonskim izmjenama.
Najdužu zatvorsku kaznu od 40 godina dobio je Zijad Turković, dok je Milenko Lakić dobio 35 godina. Na ukupno 42 godine zatvora osuđen je i Jasminko Jašarević za ubistvo Ramize Rahimić i poznatog fotoreportera Ante Borasa 2005. godine u Mostaru.
Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da doživotna robija nije dobro rješenje. Stoga je i u mnogim razvijenijim zemljama uvriježeno mišljenje da je doživotni zatvor gori od smrtne kazne.
Naime, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a naći će pred zastupnicima Narodne skupštine RS-a 9. februara. Ukoliko izglasaju ove izmjene, u RS-u bi se uskoro počiniteljima najtežih oblika krivičnih djela mogla izricati kazna doživotnog zatvora.
Kako je navedeno u obrazloženju izmjena Krivičnog zakona, doživotna kazna u RS-u bi se izricala za teška ubistva, obljubu s djetetom mlađim od petnaest godina ako je usljed djela nastupila smrt djeteta, za ubistvo predstavnika najviših organa RS-a, najteži oblik krivičnih djela protiv ustavnog uređenja RS-a ako je pri izvršenju djela počinitelj s umišljajem ubio jednu ili više osoba, za terorizam ako su djela imala za posljedicu velika razaranja ili smrt jedne ili više osoba, ili ako je pri izvršenju krivičnog djela počinitelj s umišljajem ubio neku osobu.
S druge strane, u Federaciji BiH najveća zatvorska kazna ostaje do 45 godina, a koja se pri tome može izreći samo počinitelju koji je u trenutku počinjenja krivičnog djela imao navršenu 21 godinu.
Direktor Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo Faruk Zupčević pojašnjava nam da je tretman zatvorenika koji izdržavaju najduže zatvorske kazne vrlo specifičan, a posebno u slučaju doživotnog izdržavanja kazne.
“Uvođenje doživotnog zatvora na državnom nivou BiH bi trebalo biti tema ozbiljnih radno-konsultativnih sastanaka bh. stručnjaka iz ove oblasti gdje bi se tačno preciziralo i odredilo šta je to što dobijamo uvođenjem ove kazne te koje su posljedice”, kazao nam je Zupčević.
Kazna doživotnog zatvora je odavno ugrađena u krivičnim zakonima brojnih zemalja, među kojima su Belgija, Litvanija, Nizozemska, Mađarska, Malta, Češka, Slovačka i Turska. Ove zemlje na vrlo specifičan način obrađuju kaznu doživotnog zatvora, govori nam Zupčević.
Na primjer, zatvorenici u Litvaniji ili Češkoj koji su osuđeni na doživotni zatvor prvenstveno moraju odslužiti period od 10 do 15 godina zatvora u posebnoj zatvorskoj jedinici, prije nego budu prebačeni u običnu zatvorsku jedinicu gdje se mogu povezati s ostalim osuđenim zatvorenicima.
“Doživotna zatvorska kazna nosi sa sobom enormne složenosti u organizaciji zatvorskih jedinica. Tretman i resocijalizacija takvih osuđenika su drugačiji i prilično skuplji”, dodao je Zupčević.
Inače, najduže zatvorske kazne unutar FBiH se izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu Zenica koji je specijalizovan za takvu kategoriju zatvorenika, to jest gdje su osuđenicima omogućeni dodatni radovi i posebni medicinski tretmani.
