Pandemija virusa korona dovela je do naglog skoka online prodaje BiH, jer je to pojedinim trgovcima bio jedini način da prodaju svoju robu i zarade novac.
Stručnjaci predviđaju da će ovaj trend prodaje robe dobiti na snazi i da će dovesti do gašenja manjeg broja radnih mjesta, posebno u maloprodaji, dok će s druge strane rezultirati boljim i plaćenijim zanimanjima.
Daver Vranić sarajevski je poduzetnik. I sam je bio iznenađen uspjehom online prodaje tokom prvih mjeseci pandemije. Zato je i zatvorio jednu poslovnicu, fokusirao se na web shop.
“Mi polako tek sad učimo iz ove situacije šta je ono što ćemo moći zadržati od starog načina poslovanja, koje poslovnice će ostati rentabilne, koje ćemo prebaciti na online platfome. Naše tržište je još konzervativno po tom pitanju ali je sigurno da je ova pandemija ubrzala taj proces”, rekao je Vranić.
Proces je rapidno ubrzan u zapadnim zemljama. Glavna modna maloprodajna grupa iz Španije planira zatvaranje 1.200 maloprodajnih objekata. Ekonomski stručnjaci smatraju da će vjerovatno doći do smanjenja određenog broja radnih mjesta u maloprodaji. Ključ je u preraspodjeli i reorganizaciji.
“Uposlenike koji su radili u maloprodajnim objektima sada smo preusmjerili da rade iza kulisa, web prodaje. Ima jako puno ljudi iza kulisa koji su potrebni da bi cijeli sistem funkcionisao”, kazao je Rasim Memagić iz trgovine rublja.
Sistem online kupovine i dostave prehrambenih proizvoda ubrzano raste i u susjednoj Hrvatskoj. U našoj zemlji tokom pandemije nije zaživio.
“Kod prehrambenog dijela teško je raditi online prodaju. U Engleskoj je npr. online prodaja je do 5% ukupne prodaje. Posebno naš narod, želi ući u prodavnicu pogledati taj artikal”, istaknula je Ljiljana Kunosić iz prehrambenog sektora.
Artikle i to brojne moguće je kupiti pod popustima ako ste klijent banke. One same potiču online plaćanja, korištenje bankomata, smanjenje protoka gotovine. Kažu bankari da su 6. aprila kada su penzioneri u Federaciji nakon 15 dana izašli iz svojih domova imali debitne kartice ali…
“Ili su negdje zaturili pinove ili su imali potrebu da dođu na šalter. I to se mijenja. To su ljudi od 65 do 70 godina starosti što zbog potrebe da komuniciraju sa svojim najbližima putem raznih aplikacija a što zbog potrebe da plaćanja vrše online i putem kartica, sve više koriste digitalne kanale”, kazala je Lidija Žigić, ispred bankarskog sektora.
Brojne su prednosti digitalnih kanala. Najveća mana mogućnost krađe informacija odnosno zloupotreba platnih kartica. Ona se može potpuno spriječiti jedino ako nemate račun u banci.
