U momentima kada se svijet i dalje suočava s pandemijom COVID-19, milioni ljudi u najsiromašnijim zemljama sve više postaju ranjiviji na ekonomsku krizu i nesigurnost po pitanju pristupa hrani, upozoravaju stručnjaci Ujedinjenih naroda (UN).
Prema UN-ovom Svjetskom programu za hranu (WFP), ekonomski izgledi i rizici po pitanju nesigurnosti hrane i dalje se pogoršavaju zbog posljedica pandemije, što predstavlja posebnu prijetnju regionima u Africi koji se već suočavaju s ekstremnim siromaštvom, piše agencija Anadolija.
Procjenjuje se da bi 265 miliona ljudi 2020. godine moglo završiti u siromaštvu, što bi bilo dvostruko više nego 2019.
Susanna Sandstrom, šefica Odjeljenja za ekonomiju i tržišta WFP-a, u razgovoru za AA istakla je da globalni ekonomski pad posebno teško pogađa ekonomije zemalja s niskim prihodima.
“Zemlje koje u velikoj mjeri ovise o turizmu, doznakama, uvozu hrane ili izvozu primarnih proizvoda suočit će se s dosta teškom situacijom”, rekla je Sandstrom te dodala:
“Oni ljudi koji su već živjeli ispod globalne granice siromaštva, sada ostaju i bez posla. Oni su ti koji bi mogli pretrpjeti najveću štetu”, kazala je Sandstrom.
Istakla je da se ekonomska nesigurnost, zbog zaustavljanja doznaka i gubitka posla, pretvara u prehrambenu nesigurnost, koja je pogoršana i porastom cijena hrane.
“Područja s najvećim rizikom uglavnom su zemlje u Africi koje se već suočavaju s ekonomskim problemima i nesigurnošću po pitanju hrane”, rekla je Sandstrom, prvenstveno misleći na Južni Sudan, Nigeriju, Angolu i Bliski Istok.
Dodala je da su izbjeglice koje žive u kampovima posebno izloženi sanitarnim i ekonomskim efektima pandemije COVID-19.
Sandstrom je istakla da kriza COVID-19 često ima snažniji efekat na urbana područja zbog učinka novčanih prihoda.
“Ljudi na selu još uvijek mogu sebi osigurati hranu bavljenjem poljoprivredom, dok ljudi u gradskim sredinama više zavise od hrane s tržišta”, kazala je.
