Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije po gojaznosti smo drugi u Evropi i šesti u svijetu.
Nezdrava ishrana je već odavno postala jedan od gorućih problema u svijetu, a ništa bolja situacija nije ni kod nas. Što prije promijenimo prehrambene navike, duže i kvalitetnije ćemo živjeti.
Prekomjerna tjelesna težina i debljina, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, samo su neke od posljedica nezdrave ishrane. Najčešće u nedostatku vremena, izbora ili primamljivosti nezdrave ponude posežemo za proizvodima koji nisu najbolji izbor za naše zdravlje. „Upravo ove bolesti su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svijetu“, kazala nam je Maja Trifković, nutricionistica.
Najveći dio dana provodimo van kuće i to na poslu. Rijetke su one firme koje svojim zaposlenicima nude ishranu u vlastitoj kuhinji i mogućnost zdravijeg izbora prehrane. Hraniti se zdravo između ostalog znači i samo malo dobre organizacije koja će nam se višestruko vratiti i to pozitivno. „Ukoliko se dobro organizujemo i planiramo možemo se kvalitetno i zdravo hraniti. Razni integralni sendviči, orašasti plodovi, kao i voće i povrće su najbolji izbor za ponijeti na posao. Sve je stvar dobre organizacije ali i volje“, objašnjava Trifković.
Maida Terzić prije sedam godina kao mlada majka počela se zanimati za zdravu prehranu. Polako je uvodila promjene i sada je, kako kaže, zadovoljna načinom na koji se hrani. Brojni su kaže benefiti zdrave prehrane, a najvažniji su oni zdravstveni, jer naša kuhinja je kalorički puno jaka a nutritivno siromašna. „Moramo povećati svijest kod ljudi o važnosti zdrave prehrane, a posebno to prenositi na mlađe generacije, jer je sve više pretile djece. To jedino možemo raditi stalnom edukacijom“, smatra Terzić.
Ne postoji jednostavna formula o tome kako usaditi pravilne životne navike, ali je sa edukacijom potrebno krenuti od najranije dobi, kako bi pridonijeli formiranju zdravijih životnih navika.
Izvor: zenicainfo.ba
