Ponoć je, dijete je vrelo, a toplomjer pokazuje 38,9. Roditelj u polusnu kuha čaj, traži sirup, budi dijete da ga popije i pita se treba li odmah u hitnu. Gotovo svaka porodica je to prošla. Ljekari za to imaju i poseban naziv: “fobija od temperature”. Riječ je o strahu da će sama temperatura nanijeti štetu djetetu, zbog kojeg roditelji daju lijekove i kad nema potrebe, a ponekad previde ono što je zaista važno.
Temperatura je dio odbrane, a ne neprijatelj
Ljudsko tijelo ima svoj “termostat”. Kad virus ili bakterija uđu u organizam, imunološki sistem šalje signale koji taj termostat pomjere naviše. Tijelo tada namjerno proizvodi i zadržava više toplote. Povišena temperatura je jedan od mehanizama kojima se organizam bori protiv infekcije.
Američka akademija za pedijatriju (AAP) je u svom kliničkom izvještaju o temperaturi i lijekovima za njeno snižavanje navela da nema dokaza da sama temperatura pogoršava tok bolesti, kao ni jasnih dokaza da temperatura izazvana infekcijom ostavlja dugoročne neurološke posljedice. Zato je glavni cilj lijeka da se dijete osjeća bolje, a ne da toplomjer po svaku cijenu pokaže 36,6.
Britanska zdravstvena služba NHS temperaturom kod djece smatra 38 °C i više. Kod većine djece prolazi za jedan do četiri dana.
Kada je broj ipak važan
Postoje situacije u kojima temperatura sama po sebi jeste razlog da se javite ljekaru, a to prije svega zavisi od uzrasta. Prema NHS-u, ljekara treba kontaktirati:
- kod bebe mlađe od tri mjeseca s temperaturom od 38 °C ili više,
- kod bebe od tri do šest mjeseci s temperaturom od 39 °C ili više,
- ako temperatura traje pet dana ili duže,
- ako dijete ne jede, nije “svoje” ili pokazuje znakove dehidracije: malo mokrih pelena, upale oči, plač bez suza.
Kod najmlađih beba organizam još ne pokazuje bolest na uobičajen način, pa i umjereno povišena temperatura može biti jedini znak ozbiljne infekcije.
Znakovi zbog kojih se ne čeka
Mnogo je važnije kako dijete izgleda i kako se ponaša nego koliko tačno pokazuje toplomjer. Hitnu pomoć (u BiH broj 124) treba pozvati ili odmah otići u hitnu službu ako dijete:
- ima ukočen vrat ili mu smeta svjetlost,
- ima osip koji ne blijedi kad se preko njega pritisne staklena čaša,
- teško diše, diše jako ubrzano ili “uvlači” prostor između rebara,
- je pospano i teško ga je probuditi, ili je neobično uznemireno i smeteno,
- ima blijedu, sivkastu, plavkastu ili išaranu kožu ili usne,
- ima neobično hladne šake i stopala uz visoku temperaturu,
- prvi put ima napad grčeva.
Ovi znaci mogu ukazivati na meningitis, sepsu ili ozbiljnu upalu pluća, i tada svaki sat ima težinu.
Šta raditi kod kuće
NHS i AAP daju gotovo iste savjete, a neki od njih su suprotni onome što smo naučili od starijih:
- Tečnost na prvom mjestu. Nudite vodu, čaj, supu; dojenje nastavite koliko beba želi. Hrana nije obavezna dok dijete nema apetit.
- Ne umotavajte dijete u debele deke da “izbaci temperaturu”, ali ga ni ne skidajte golo.
- Ne kvasite ga hladnom vodom, alkoholom ni rakijom. NHS izričito savjetuje da se dijete ne hladi spužvanjem. Tijelo se tada brani drhtanjem, dijete se osjeća lošije, a alkohol se može upiti kroz kožu.
- Lijek dajte ako je dijete uznemireno ili ga boli, a ne samo zato što broj prelazi neku granicu. AAP savjetuje da ne budite usnulo dijete samo da biste mu dali sirup.
- Dozu računajte prema težini, uvijek mjernom kašikom ili špricom iz pakovanja, ne kuhinjskom kašikom.
Posebno su važna upozorenja o lijekovima. Prema NHS-u, paracetamol se ne daje bebama mlađim od dva mjeseca, ibuprofen ne djeci mlađoj od tri mjeseca, lakšoj od pet kilograma, dehidriranoj ili djeci s vodenim kozicama, a aspirin nikako djeci mlađoj od 16 godina. Naizmjenično davanje paracetamola i ibuprofena ne preporučuje se osim ako to izričito ne savjetuje ljekar, jer raste rizik od greške u doziranju. Ako niste sigurni, pitajte farmaceuta ili pedijatra.
Grčevi uz temperaturu: strašni, ali najčešće bezopasni
Ništa ne prestraši roditelje kao febrilne konvulzije, grčevi koji se jave uz nagli skok temperature. Prema pregledu koji je objavio britanski Nacionalni institut za zdravstvena istraživanja (NIHR), takve grčeve doživi dva do pet posto djece mlađe od šest godina. Otprilike trećina njih ima ponovljeni napad u nekoj kasnijoj bolesti.
Važan nalaz iz istih istraživanja: redovno davanje lijekova za snižavanje temperature ne sprečava ove grčeve. Britanske smjernice NICE zato izričito kažu da se lijekovi ne daju s tim ciljem. Ovo je utjeha za roditelje koji sebi zamjeraju da nisu na vrijeme dali sirup. Grč je reakcija nezrelog nervnog sistema na nagli porast temperature, a ne posljedica roditeljskog propusta.
Ako dijete dobije grč, položite ga na bok na sigurnu podlogu, ne stavljajte mu ništa u usta i pratite koliko dugo napad traje. Kod prvog napada i kod svakog koji traje duže od nekoliko minuta zovite hitnu pomoć.
Ukratko za frižider
Zalijepite na frižider ova tri pitanja. Koliko je dijete staro? Bebe mlađe od tri mjeseca s temperaturom uvijek idu ljekaru. Kako se ponaša? Dijete koje se igra kad temperatura padne obično je manje zabrinjavajuće od djeteta koje je tromo i bez reakcije. Ima li alarmnih znakova? Osip koji ne blijedi, ukočen vrat, otežano disanje i pospanost ne čekaju jutro.
Ovaj tekst ne zamjenjuje pregled. Kad ste u nedoumici, nazovite pedijatra ili dežurnu službu doma zdravlja. Roditeljski osjećaj da “nešto nije u redu” ljekari shvataju ozbiljno, i to s razlogom.
