Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.
Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji.
Topljenje leda i dizanje razine mora
Voda se pri zagrijavanju širi. Istovremeno se zbog globalnog zatopljenja tope polarne ledene ploče i ledenjaci.
U kombinaciji tih dviju promjena dolazi do podizanja razine mora zbog čega se obalna i niska područja poplavljuju i erodiraju.
Ekstremni vremenski uvjeti i promijenjen raspored padalina
Obilne kiše i drugi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći. To može rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitete vode, ali i smanjenom dostupnošću vodnih resursa u nekim regijama.
Posljedice u Europi
U južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše.
Na mediteranskom području sve su sušniji uvjeti zbog čega je ono još osjetljivije na sušu i šumske požare.
Sjever Europe postaje sve mokriji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime.
Urbana područja, gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama.
Posljedice u zemljama u razvoju
Posljedice se najviše osjećaju u mnogim siromašnim zemljama u razvoju. Ljudi koji ondje žive često u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu, a imaju najmanje resursa za nošenje s posljedicama klimatskih promjena.
Rizici za zdravlje ljudi
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje već je vidljiv:
U nekim je regijama povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom.
Već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom i prijenosnika bolesti.
Troškovi za društvo i gospodarstvo
Šteta na imovini i infrastrukturi te zdravlju ljudi predstavlja velike troškove za društvo i gospodarstvo.
Između 1980. i 2011. više od 5,5 milijuna ljudi pogođeno je poplavama zbog čega je došlo do izravnih gospodarskih gubitaka od preko 90 milijardi eura.
Naročito su pogođeni sektori koji u velikoj mjeri ovise o određenim temperaturama i količinama padalina, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, energetika i turizam.
Rizici za divlju floru i faunu
Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju.
Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
