Godine 1978. MOK je birao domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984. U drugom krugu glasanja Sarajevo je dobilo 39 glasova, a japanski Sapporo 36. Švedski Göteborg ispao je već u prvom krugu. Sa samo tri glasa razlike, grad koji do tada nije bio poznat kao zimsko-sportski centar dobio je Igre. Danas, 42 godine kasnije, pitanje nije samo kako su Igre izgledale, nego šta je od njih ostalo.
Igre od 8. do 19. februara
Zimske olimpijske igre u Sarajevu održane su od 8. do 19. februara 1984. Učestvovalo je 49 zemalja i oko 1.270 sportista. Takmičenja je pratilo oko 430.000 gledalaca, a svečano otvaranje na Koševu 45.000 ljudi.
Nekoliko trenutaka ušlo je u historiju sporta:
- Jure Franko osvojio je srebro u veleslalomu, prvu medalju Jugoslavije na zimskim olimpijskim igrama.
- Britanski par Torvill i Dean dobio je za izvedbu uz Ravelov „Bolero” maksimalne ocjene 6,0 za umjetnički dojam od svih devet sudija.
- Katarina Witt iz Istočne Njemačke osvojila je prvo od svoja dva uzastopna olimpijska zlata.
- Na skakaonicama na Igmanu Jens Weißflog i Matti Nykänen podijelili su zlato i srebro na dvije skakaonice.
Maskota Vučko, rad slovenskog dizajnera Jože Trobeca, izabrana je glasanjem čitalaca jugoslovenskih novina.
Zetra: od mrtvačnice do ponovnog rođenja
Olimpijska dvorana Zetra bila je mjesto takmičenja u umjetničkom klizanju, finala hokeja i svečanog zatvaranja. U ratu je doživjela jednu od najtežih sudbina: teško je oštećena granatiranjem i požarom 25. maja 1992. Podrumi i glavna sala korišteni su kao mrtvačnica, a drvena sjedišta s tribina korištena su za izradu mrtvačkih sanduka za civile poginule u opsadi.
Obnova je počela u septembru 1997. uz pomoć SFOR-a, a završena je 1999. MOK je donirao 11,5 miliona dolara. Od 2010. dvorana nosi ime Juan Antonio Samaranch, po predsjedniku MOK-a koji je Sarajevo 1984. nazvao najbolje organizovanim Igrama do tada. Danas ima 12.000 mjesta za sport i do 18.000 za koncerte.
Bob-staza na Trebeviću: ruševina koja privlači turiste
Bob i sankaška staza na Trebeviću građena je od 1981. do 1982. Za bob je duga 1.300 metara, s 13 krivina. U ratu su je snage bosanskih Srba koristile kao artiljerijski položaj, a u jednoj od posljednjih krivina izbušeni su borbeni zakloni.
Staza je i danas uglavnom očuvana, ali su izgubljene startne kućice i rashladni sistem. Od 2014. traju akcije čišćenja i zaštite betona, a stazu ljeti za trening koriste sankaši iz BiH i regije. U 2025. postavljena je edukativna staza sa 13 panela i QR kodovima koji pričaju priču o Igrama. Zbog grafita je postala jedno od omiljenih mjesta za fotografisanje u Sarajevu.
Kada je 2022. razmatrana zajednička kandidatura Barcelone za Igre 2030, Kanton Sarajevo imenovao je tim za obnovu. Kandidatura nije realizovana, a neslužbena procjena troškova obnove, prema pisanju portala Balkan Diskurs, iznosi oko 25 miliona KM.
Do staze se danas najlakše dolazi žičarom na Trebević, ponovo otvorenom 2018. godine.
Igman: skakaonice koje čekaju
Na Malom polju na Igmanu stoje dvije olimpijske skakaonice, K-90 i K-112. U ratu je ovo područje bilo zona teških borbi, a planina je minirana. Skakaonice danas nisu u funkciji, iako su najave obnove dolazile više puta. Na Malom polju, međutim, ponovo rade staze za početnike i organizuje se škola skijanja.
Ako idete gore, poštujte oznake: iako je velik dio BiH razminiran, na nekim mjestima u planinama i dalje postoje upozorenja.
Bjelašnica i Jahorina: olimpijske planine koje su preživjele
Jahorina, gdje su se održavale ženske alpske discipline, bila je jedino borilište koje rat nije oštetio. Bjelašnica, domaćin muških alpskih disciplina, u ratu je bila vojni objekat, ali je kasnije obnovljena i danas ima nove žičare i sistem za vještački snijeg. Obje su danas među najpoznatijim skijalištima u zemlji i, za Zeničane, lako dostupan jednodnevni izlet.
Muzej koji je izgorio pa ponovo otvoren
Olimpijski muzej otvoren je 8. februara 1984. u vili Mandić iz 1903. godine. Uništen je u požaru 27. aprila 1992, a većina eksponata je izgubljena. Ponovo je otvoren 8. oktobra 2020., tačno na današnji dan prije šest godina, a uz Igre iz 1984. predstavlja i Evropski olimpijski festival mladih iz 2019.
Olimpijske planine dobile su novu priliku u februaru 2019, kada su Sarajevo i Istočno Sarajevo bili domaćini Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF). Takmičenja su održana od 10. do 15. februara: alpsko skijanje i snowboard na Bjelašnici i Jahorini, skijaško trčanje na Igmanu, hokej u Zetri, a umjetničko klizanje u Skenderiji. Sankanje i bob nisu bili u programu, jer je obnova staze na Trebeviću ocijenjena preskupom.
Igre iz 1984. nisu samo uspomena starijih generacija. One su dio priče o tome kako je jedan grad bio domaćin svijetu, kako je to naslijeđe stradalo u ratu i koliko je teško i skupo vratiti ga u život.
