Covid je individualan sport – sukus je dijagnoze i tretmana kod pacijenata zaraženih ovim virusom. No, neki ljekari šakom i kapom dijele antibiotike, često po nekoliko doza jednu za drugom, čak i kada bi se između doza moralo napraviti barem šest mjeseci pauze.
Protokoli struke
Kako je rekao šef COVID odjela Opće bolnice doktor Ednan Drljević, osobe sa potvrđenom infekcijom koronavirusom s blagom kliničkom slikom u vidu povišene temperature, glavobolje, grlobolje, kašlja, boli u leđima i mišićima, prema pravilima i protokolima struke, u prvih sedam dana se trebaju liječiti simptomatski, a nikako antibioticima.
“Postoje protokoli po kojima do sedmog dana infekcije nema nikakve ili gotovo nikakve potrebe za propisivanjem antibiotika. Jedino ima jedna nepoznanica sa Sumamedom, odnosno azitromicinom, koji se po nekim protokolima koristi, ali ne kao antibiotik nego kao imunomodulator. To njegovo djelovanje može da bude značajno, i u te svrhe i ja podržavam njegovu upotrebu, mada po pravilima struke antibiotici ne bi trebali generalno da se uključuju u lječenje blažih sluičajeva infekcije koronavirusom”, pojašnjava Drljević.
Nikakvo opravdanje
Kako je naveo, nema nikakvog opravdanja da se pacijentima koji imaju blaži oblik zaraze koronavirusom daju antibiotici, pogotovo oni širokog spektra djelovanja, jer su oni namjenjeni za liječenje bakterijskih infekcija, a ne virusnih.
“Inače antibiotici se kod nas u domovima zdravlja daju bespotrebno u 60 posto slučajeva. Većina respitratornih infekcija su virusnog tipa i antibiotici u tom slučaju prave više štete nego koristi. Upotreba antibiotika širokog spektra poput tetroceklina, koji se daje pacijentima oboljelim od covida može dovesti do uništenja velikog broja domicilnih bakterija koje su nam važne za život”, naveo je Drljević.
Nenadoknadiva šteta
Drljević je istakao da dugotrajnom upotrebom antibiotika, bakterije razvijaju otpornost na njih, što je velika i nenadoknadiva šteta.
Masovna i dugotrajna upotreba antibiotika može dovesti do ozbiljnih posljedica, poput rezistencije ili otpornosti bakterija na antibiotike, uništavanje normalne crijevne flore. Poznato je da se u našim crijevima nalaze mikroorganizmi koji štite naše tijelo od “loših” mikroorganizama, virusa i bakterija. Od velikog je značaja za razvoj i održanje našeg imuniteta, a dugotrajno korištenje antibiotika ga uništava. Postoje određene studije koje govore da dugotrajno korištenje antibiotika može pogodovati razvijanju klica koje u krajnjoj liniji mogu postati okidač i za neke maligne procese.
