Saradnja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) i privatnog i javnog sektora u BIH u oblasti prevencije širenja koronavirusa nastavljena je ove sedmice upućivanjem preporuka nadležnih ministarstava i kriznih štabova, u javne ustanove i javna preduzeća, te privatne kompanije i partnere INZ-a u cijeloj BiH.
Preporuke se odnose na ličnu zaštitu i zaštitu ljudi u okruženju, ali i na pripremu svog radnog mjesta, čime će svaki pojedinac na jednostavne načine doprinijeti sprečavanju širenja koronavirusa u našim lokalnim zajednicama.
Na adrese nekoliko stotina kompanija i institucija, malih, srednjih i velikih preduzeća, tokom ove sedmice Institut za zdravlje i sigurnost hrane posalo je ili šalje informativni set preporuka za djelovanje u vremenu pandemije koja je pogodila i Bosnu i Hercegovinu.
Dio je to značajne društvene uloge koja mu je dodjeljena u cilju zdravstvene zaštite građana. Posebno mjesto u djelovanju Instituta u ovim teškim danima zauzimaju aktivnosti koje su usmjerene ka zaštiti zdravlja i radnog okruženja u privrednim subjektima i poslovnim partnerima.
Kako treba reagovati na radnom mjestu i javnim prostorima
“Odgovorili smo na svaki poziv za pružanje usluge dezinfekcije, a kako bismo zaštitili naše poslovne partnere od eventualne blokade poslovnog procesa. Industrijska postrojenja, javne ustanove, objekti zajedničkog stanivanja, banke, samo su neki od prostora u kojima je Institut obavljao dezinfekciju. Stručne osobe Instituta su 24 sata dnevno, svojim savjetima pomogle privrednim subjektima da poduzmu preventivne mjere na zaštiti svojih zaposlenika i prostora u kojim obavljaju svoju djelatnost. Institut je nastavio pružati usluge sanitarnih pregleda, te laboratorijskih analiza i na taj način omogućio nesmetanu proizvodnju i distribuciju životnih namirnica”, ističe Edin Fetić, rukovoditelj Odjeljenja za prodaju, marketing, plan i analizu INZ-a.
Bolest uzrokovana virusom Covid-19 je uglavnom blaga, pogotovo za djecu i mlade. Međutim, može izazvati i ozbiljniji tok bolesti. Zbog toga je potpuno normalno osjećati se zabrinuto u vezi toga kako će epidemija koronavirusa uticati na vas, vaše bližnje i vaše kolege. Međutim, našu zabrinutost možemo usmjeriti u poduzimanje akcija kojima ćemo zaštititi sebe, svoje voljene i svoju zajednicu.
“Tek ako osiguramo da se sve preporuke primjenjuju na radnom mjestu, u javnim prostorima, ali i kod kuće, u zgradi, stanu, možemo biti sigurni da ćemo spriječiti ili usporiti širenje virusa, te njegove teške posljedice po dio stanovništva. Zato je odgovorno ponašanje svakog pojedinca prioritet i obaveza, a ne stvar izbora i dobre volje”, navode iz INZ-a.
Prvo i najvažnije je često i temeljito pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, dezinfekcija ruku sredstvom na bazi alkohola, pravilna respiratorna higijena (kihati i kašljati u lakat i koristiti masku i sl.), te održavanje fizičke udaljenosti od drugih osoba najmanje 1,5 do dva metra (sada popularni termin „socijalno distanciranje“). Od neprocjenjive je važnosti ostati kod kuće za vrijeme pandemije kad god je to moguće, a najčešće je uz malo organizacije zaista i moguće. Također, potrebno je biti informisan, ali pratiti preporuke isključivo nadležnih zdravstvenih institucija i kriznih štabova.
Pratite isključivo preporuke koje izdaju nadležne zdravstvene institucije i ustanove na području BiH, entiteta i kantona.
Pratite informacije na internet prezentaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica inz.ba, Federalnog ministarstva zdravstva fmoh.gov.ba i Zavoda za javno zdravstvo FBiH zzjzfbih.ba. U Republici Srpskoj su to stranica koronavirususrpskoj.com i stranica Zavoda za javno zdravstvo ovog bh. entiteta phi.rs.ba.
Najnovije informacije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-SZO) o područjima širenja i uputama u vezi Covid-19 dostupne su na njihovoj internet prezentaciji who.int u odjeljku Coronavirus covid-19.
Savjeti kojima ćete pomoći sebi i sugrađanima
Obzirom na stalne poruke da “Panika nije opcija, oprez jeste!” INZ podsjeća na preporuke za ličnu zaštitu i zaštitu ljudi u okruženju – Između ostalih to je da se često i temeljito peru ruke sapunom i vodom, najmanje 20 sekundi, ili sredstvima za čišćenje ruku na bazi 70%-tnog alkohola. Pranje ruku sapunom i vodom ili sredstvima za čišćenje ruku na bazi alkohola uklanja viruse koji mogu biti na vašim rukama.
Potrebno je držati distancu od najmanje 1,5 do dva metra između vas i drugih ljudi, posebno onih koji kašlju i kišu. Kada neko kašlje ili kiše on izbacuje male kapljice koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu možete udahnuti te kapljice uključujući Covid-19 virus ako je osoba koja kašlje eventualno zaražena. Sve ovo su preporuke zvaničnih institucija kao što su WHO-SZO, INZ, FMZ, te ZZJZ FBiH.
“Izbjegavajte dodirivati oči, nos i usta rukama, jer rukama dodirujemo brojne površine i rukama možemo pokupiti i viruse. Kontaminiranim rukama virus možemo prenijeti do očiju, nosa i usta odakle virus može ući u organizam i izazvati oboljenje; Prilikom kašljanja ili kihanja prekrite usta i nos unutarnjom stranom lakta ili jednokratnom maramicom, a nakon korištenja maramicu odmah bacite u kantu za otpatke i operite ruke sapunom, te ih dezinfikujte. Respiratorne kapljice šire virus. Pridržavajući se navedenog štitite ljude oko sebe od virusa koji izazivaju prehladu, gripu i eventualno Covid-19”, ističu iz INZ-a.
Naglašava se i da se izbjegava organizacija ili prisustvo u većim grupama ljudi, javna okupljanja i boravak u zatvorenim javnim prostorima, jer se time smanjuje rizik od bolesti koje se prenose kapljičnim putem kao što su prehlada, gripa i eventualno Covid-19. Na radnom mjestu, ako je moguće, treba se organizovati i rasporediti u više prostorija. U ovom periodu vrlo preporučljivo je izbjegavanje rukovanja, grljenja i poljubaca, jer se smatraju bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem.
“Provjetravajte prostorije i boravite što više na otvorenom (balkon, terasa) ali bez bliskih kontakata s drugim ljudima; Ako imate simptome respiratorne infekcije (povišenu temperaturu, kašalj, kihanje) nosite medicinsku masku i telefonom se obratite svom ljekaru. Noseći masku štitite druge. Redovno obavještavajte zaposlenike, kolege, partnere i klijente da svaka osoba koja ima čak i blagi kašalj ili nisku temperaturu (37,3°C ili više) mora ostati kući. Kući trebaju ostati (ili raditi od kuće) osobe koje uzimaju lijekove kao što su paracetamol, ibuprofen ili aspirin, koji mogu prikriti simptome infekcije. Pod ovim se ne misli na aspirin koji srčani bolesnici uzimaju u svojoj redovnoj terapiji, nego ove vrste lijekova koje bi neko eventualno uzimao za “uklanjanje” simpotoma aktuelne prehlade koja možda može imati veze sa Covid-19″, ističu iz INZ-a.
Mjere za održavanje čistog radnog prostora i sredine
Na radnom mjestu, baš kao i kući, neophodno je da sve površine budu čiste i higijenski ispravne, što se može postići korištenjem dezinfekcijskih sredstava na bazi 70%-tnog alkohola. Najmanje tri puta dnevno neophgodno je čistiti dodirne tačke u zgradama, kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju, zvona na vratima, tipke u liftovima, pultove za prijem stranaka, te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba. Dodirivanje kontaminiranih površina od strane uposlenika i klijenata je jedan od glavnih načina širenja Covid-19;
Potrebno je brisati podove, kao i podove toaleta dezinfekcionim sredstvom, te druge slične površine, brisati stolove, klupe i stolice dezinfekcionim sredstvom, sale, te druge slične površine, uz vođenje evidencije o redovnom prebrisavanju dezinfekcionim sredstvom; Najmanje dva puta dnevno treba čistiti sve dodirne površine – radne površine, pametne i druge telefone, laptope, tastature i računare.
“Koristite telefone, video-konferencije, internet, viber grupe, razne multimedijalne komunikacione kanale i slično za poslovanje što je više moguće kao zamjenu za sastanke. Kada su sastanci neophodni, organizujte ih u što većim prostorijama, te ostavite dovoljan razmak (1,5-2 metra) između osoba. Izbjegavajte rukovanje, te držite distancu od najmanje 1,5 do dva metra tokom razgovora. Prostorije za sastanke, edukacije i druge prostore gdje se okuplja veći broj osoba očistiti i prozračiti nakon svakog sastanka, a prozračiti i u toku sastanka. Redovno, najmanje dva puta dnevno, provjetravajte sve prostorije. Često provjetravanje prostorija je mjera prevencije kapljičnih infekcija disajnih puteva. Stavite sredstva za dezinfekciju ruku na vidljiva mjesta svuda u radnom okruženju, kao i u Vašem domu, a posebno na javna mjesta gdje ljudi imaju manje mogućnosti redovno prati ruke. Osigurajte da se ova sredstva redovno nadopunjavaju”, savjetuju iz INZ-a.
Na kraju, navodi se da je potrebno za pranje ruku u toaletima osigurati tekuću vodu, po mogućnosti toplu, i sapun, kao i papirnate ubruse za jednokratnu upotrebu, kao i postaviti kante za otpatke s poklopcem za sigurno odlaganje iskorištenih papirnatih ubrusa i drugog otpada u toaletima i drugim prostorijama, ali i Uputu o pravilnom pranju ruku postaviti na vidljivom mjestu u toaletu, te svakodnevno prazniti korpe za smeće iz svih prostorija.
– Promovirajte dobru respiratornu higijenu u vašim organizacijama i domovima. Postavite postere na radnom mjestu koji promoviraju respiratornu higijenu Redovno sprovodite mjere dezinfekcije na Vašem radnom mjestu, a mjere dezinsekcije i deratizacije (DDD postupci) provodit će se u skladu sa preporukama nadležnih. Poželjna je dodatna samoedukacija građanstva iz oblasti pružanja prve pomoći, uz održavanje ormarića i kutija prve pomoći na radnom mjestu i u domu popunjenim, kažu iz INZ-a.
