Endemične, ugrožene vrste i artefakti iz antike
Zrak koji udišemo, voda koju pijemo, hrana koju jedemo – sve to zavisi od biodiverziteta, ukupnosti svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji. Zbog nas, biodiverzitet pada, a milioni vrsta su pred izumiranjem. Evropska unija postavlja sve strožije ciljeve za očuvanje biodiverziteta, pred sve zemlje članice, ali i sve ostale evropske zemlje, jer priroda ne poznaje granice.
Bosna i Hercegovina spada među biološki najraznovrsnija prirodna područja Evrope. Procjenjuje se da se više od 30 posto endemične flore Balkana nalazi upravo na tlu Bosne i Hercegovine.
Opstanak brojnih vrsta i značajnih prirodnih staništa kod nas je izuzetno ugrožen pod uticajem ljudskih aktivnosti. Prenamjena zemljišta, izgradnja putne i vodovodne infrastrukture i kamenoloma, prekomjerno iskorištavanje riječnog materijala, ogroman broj divljih deponija, krivolov i nekontrolisana sječa šume, doveli su do cijepanja staništa, uništavanja biljnih i životinjskih vrsta i do nepovratnih promjena u biodiverzitetu.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine, koja se proteže na 116,625 hektara površine, trenutno je manje od 3 posto teritorije zaštićeno (u ZDK svega 1,5% od 3.415 km² teritorije), što je značajno ispod evropskog prosjeka. Dok Evropska unija postavlja sve strožije standarde u zaštiti prirode, (najnoviji je prijedlog evroparlamentaraca o uspostavi zaštićenih područja na najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU), i ovi skromni pomaci na tom polju u Bosni i Hercegovini pred velikim su izazovima, koje usložnjava nedostatak stručnih i finansijskih kapaciteta, ali i političke volje da se prirodna bogatstva ove zemlje adekvatno zaštite.
Rezultati istraživanja u Parku prirode Babina-Tvrtkovac
Istraživanja koja je u proteklih nekoliko mjeseci provela grupa eksperata za floru, faunu, staništa, prirodno i kulturno naslijeđe i druge faktore koji imaju uticaj na karakteristike prirode, u granicama parka Babina-Tvrtkovac, pokazala su da čak jedna trećina vrsta na ovom području spada u jednu od kategorija ugroženih ili zaštićenih, sa stanovišta domaćih i međunarodnih kriterija.
„Na prostoru budućeg zaštićenog područja Babina-Tvrtkovac posebno se izdvajaju biljne vrste koje su sadržane u Crvenoj listi divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva, vrste od značaja za EU zajednicu čija zaštita zahtijeva određivanje posebnih zaštićenih područja, ili kao vrste od značaja za zajednicu prema Direktivi o staništima EU, kao i Pravilnika o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste. Na osnovu probnog istraživanja može se reći da vrlo značajan broj od ukupnog broja evidentiranih vaskularnih biljaka nacionalnog značaja na ovom području ima status ugroženih, dok je nešto manji broj njih kritično ugroženih. Naročito važan podatak je da su u granicama budućeg zaštićenog područja uočene biljne vrste koje naseljavaju prostor ofiolitske zone, odnosno biljne zajednice koje se razvijaju na serpentinskim stijenama koje Zeničko-dobojskom kantonu u ovom njegovom dijelu daju posebne florističke vrijednosti zbog kojih bi ova i slična istraživanja valjalo nastaviti i u budućnosti“, zaključuje prirodoslovac, mr. sci. Elvedin Šabanović, jedan od eksperata koji su radili na istraživanjima prostora budućeg Parka prirode Babina-Tvrtkovac.
„Prilikom istraživanja flore zabilježene su ukupno 373 vrste viših biljaka, od kojih se 12 nalazi na važećoj Crvenoj listi Federacije Bosne i Hercegovine: jedna (Stachys zepcensis) ima status kritično ugrožene, šest (Asplenium adiantum-nigrum subsp. serpentini, Asplenium scolopendrium, Circaea alpina, Dianthus giganteus subsp. croaticus, Neotinea tridentata i Taxus baccata) ranjive, dvije (Anacamptis pyramidalis i Viola beckiana) gotovo ugrožene, dvije (Scabiosa cinerea i Viola elegantula) status najmanje zabrinjavajuće, a za jednu vrstu (Melampyrum hoermannianum) nema dovoljno podataka za procjenu statusa. Zabilježene su četiri endemične vrste (Melampyrum hoermannianum, Dianthus giganteus subsp. croaticus, Viola beckiana i Viola elegantula), a prema nepotvrđenim podacima, na ovom području se može naći i bosanski ljiljan (Lilium bosniacum)“, ističe Nermina Sarajlić.
Iz istraživanja bogate faune ovog kraja, Adla Kahrić, zaključuje da ogroman broj životinjskih vrsta, prema crvenim knjigama i evropskim direktivama, spada među strogo zaštićene i zahtijeva odgovarajuću zaštitu. Među zaštićenim vrstama koje žive na ovom prostoru su veliki potočar vilin konjic, siva čaplja, zeba bitkavica, kobac, vuk, mrki medvjed, više vrsta leptirova, šišmiša, jedna vrsta slatkovodnog raka i druge vrste, koje se nalaze u Crvenoj listi FBiH ili u evropskim direktivama o staništima i divljim pticama.
„Predloženo zaštićeno područje Babina-Tvrtkovac se smatra značajnim staništem za faunu. U dosadašnjim, incijativnim istraživanjima faune, zabilježeno je 16 značajnih i ugroženih vrsta ptica, sisara, gmizavaca, vodozemaca, rakova i insekata, koje se prema Crvenoj listi FBiH, Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, te Direktivi o očuvanju divljih ptica, smatraju vrijednim vrstama. Obzirom da se na ovom području očekuje još veći broj značajnih vrsta, neophodno je raditi na daljim istraživanjima diverziteta navedenih skupina“, zaključuje Kahrić.
Šume, naseobine naših predaka
Sve ove vrijednosti, koje nam daju bajkovitu predstavu o prirodi, bistri potoci, bujna šumska prostranstva, obilje životinjskog i biljnog svijeta, trajno propadaju i u jednom trenutku ovaj bogati biodiverzitet biće teško oporaviti. Čovjek bezobzorno ubija biljne i životinjske vrste, cijepa staništa, zagađuje rijeke i pustoši šumske zajednice. Industrija i planska sječa šume ostavili su ožiljke na bogatstvu šuma zeničkih krajeva, mističnih mjesta na kojima su obitavali naši preci, koje su ove šume hranile i potoci pojili. Na mjestima gdje su zabilježene nekropole stećaka, kameni sanduci, artefakti iz praistorijskih naselja, kao trajna obilježja življenja i poštovanja uglednika, liječnika i učitelja u doba antičke Bosne i Hercegovine, i sad osjećamo burni tok života naših predaka, njihove posvete prirodi… Duboko poštovanje svijeta prirode odlikovalo je snagu duha pokoljenja koja su na ovim mjestima obitavala hiljadama godina ranije.
Kontinuitet od najmanje tri hiljade godina moguće je dokazati arheološkim istraživanjima ovih krajeva. Četiri su lokacije sa stećcima. U Puhovcu je jedan od najznačajnijih nalaza koji svjedoče o opstojnosti srednjovjekovne Bosne, stećak gosta Mišljena, sa posvetom velikodostojnika Crkve Bosanske. Mistične energije na nekropoli Grebak mogle bi posvjedočiti o hiljadugodišnjem kontinuitetu života na ovim prostorima. Najstarija greblja svjedoče o vremenu burnih transformacija vjersko-društvenog života nekadašnjih stanovnika ovih krajeva, na prelazu istorijskih epoha. Lastavica je zadatak za detaljnije istraživanje u budućnosti, predlaže jedan od naših istraživača, prof. Edin Bujak.
“Na širem prostoru budućeg parka prirode Tvrtkovac nalaze se brojni spomenici i arheološki lokaliteti koji govore o značaju i naseljenosti ovog područja od dalekih epoha prahistorije pa sve do danas. Nažalost, ovo naslijeđe je u većini slučajeva u dobroj mjeri ugroženo i prepušteno ili zubu vremena ili negativnom uticaju čovjeka. Prema tome, potrebno je prvenstveno raditi na podizanju svijesti kod lokalnog stanovništva o značaju naslijeđa koje se nalazi u njihovom okruženju kako bi isto bilo sačuvano za sljedeće generacije. Osim toga, potrebno je izvesti zaštitne i istražne radove na većini lokacija kako bi se stvorile pretpostavke za uključivanje ovih spomenika u turističku, naučnu i edukativnu ponudu što bi svakako unaprijedilo ponudu parka Tvrtkovac,” piše prof. Edin Bujak.
Ljekoviti izvori, poput Svrabljinovca ili Babine rijeke, Bijela voda, Sebujski potok, poznato mrijestilište potočne pastrmke, fosili na Bistrovcu, šum Pepelarske rijeke, sve je to pod surovim uticajem nekontrolisane sječe, izgradnje malih hidrocentrala i krivolova.
Na preko 827 metara nadmorske visine izvire bajkoviti Markovac. Malo ko zna za pećinu iz koje izvire Selačka rijeka. Nepregledna i neistražena, za sada nam samo daje podstrek za neka buduća istraživanja.
„Izvor Selačke rijeke je u obliku malog otvora u pećini, iz kojeg ističe vodeni tok. Otvor izvora je do sada relativno neistražen. Ulazak u pećinu je moguć jedino u pognutom položaju, čučeći. Uspjeli smo ući 30-tak metara dubine otvora u stijeni. Pećina se grana na više tunela, a mi smo pratili ovaj centralni. Oduševila nas je ljepota pećinskih stijena koje svakako treba detaljnije istražiti. U pećini se osjetila izuzetna hladnoća i blagi vjetar, iako je napolju temperatura zraka bila oko 25 stepeni. Pećina je oblikovana različitim naslagama gipsa, soli, magmatskih stijena, krečnjaka, a na mjestima su vidljivi i stalaktiti i stalagmiti. Pećina je pravi primjerak riječne pećine, a obzirom da ima više kanala koji se pružaju jedan pored drugog, nazivaju se i razgranate pećine. Ova pećina vapi za speleološkim istraživanjem. Pronašli smo i neke vrste insekata koje baš nisu uobičajene na ovom području. Na ulazu u pećinu izmerila sam i temperaturu vode i iznosila je 11 stepeni celzijusovih“, piše Alma Kadrić.
Staništa i ekosistemi ovog područja pružaju brojne ekosistemske servise, kako servise opskrbe (hrana, sirovine, pitka voda, ljekoviti i vitaminozni resursi), tako i regulatorne, kulturalne i servise podrške. Ekoturizam jedan je od ogromnih potencijala parka Babina-Tvrtkovac.
„Šumske zajednice sa smrčom su veoma značajne u sprečavanju erozije plitkih zemljišta na velikim nagibima, te imaju veliku funkciju u regulaciji lokalne i regionalne klime. Brojni antropogeni pritisci djeluju na ove zajednice, a posebno su jaki efekti klimatskih promjena.
Ekosistemi bukovih šuma najproduktivniji su ekosistemi, teobezbjeđuju veliku količinu materijala za građu i ogrijev. Međutim, postoje veliki antropogeni pritisci na ove ekosisteme kroz prekomjernu i nekontrolisanu eksploataciju drveta, te kroz konverziju nepovratno uništavanje staništa.
Velike su koristi koje nastaju u interakciji čovjeka i ekosistema, kao što je rekreacija i pozitivan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje. Bioraznolikost ovog područja otvara mnoge mogućnosti i potencijale za razvoj različitih oblika ekoturizma.
Pored neophodnog upravljanja ekosistemima na ovom području, potrebno je informisati i zainteresovati kako lokalno stanovništvo i posjetitelje ovog prostora o potrebi i potencijalima programa konzervacije/zaštite, kao i održati kompatibilan privredni razvoj, uglavnom kroz rekreaciju i turizam koji uveliko mogu doprinijeti lokalnom i nacionalnom razvoju.
Također, potrebno je i pružanje mogućnosti za nova naučna istraživanja i edukaciju. Da bi se sačuvali ovi ekosistemi, kao i njihov turistički potencijal (izletišta, eko-sela, penjališta i sl.) za sadašnje i buduće generacije, potrebno je uspostaviti adekvatnu zaštitu i upravljanje istim i te kontinuirano raditi na podizanju ekološke svijesti građana”, zaključuje Emina Sarač Mehić, jedna od ekspertica, angažovanih u pripremi materijala za izradu Elaborata o opravdanosti proglašenja Parka prirode Babina-Tvrtkovac.
Šume predstavljaju dobro od opšteg interesa, te zbog toga zahtjevaju posebnu pažnju u cilju njihovog, ali i očuvanja sveukupnog biodiverziteta. Najvećim dijelom parka prirode prostiru se mješovite šume bukve i jele. One spadaju u najproduktivnije i vrstama najbogatije šumske zajednice u BiH. To su ustvari mješovite listopadno-četinarske šume u kojima pored bukve i jele dobrim dijelom ima i smrče. Karakteristika ovih ekosistema se odlikuje u nekoliko spratova drveća, te bogatstvom vrsta u spratu zeljastih biljaka i mahovina. Može se smatrati da ove zajednice predstavljaju naše najsloženije šumske ekosisteme, zaključuje istraživačica prirode, Irena Jonjić. Istraživanja prirode na području parka Babina-Tvrtkovac, pionirski je poduhvat, koji daje prve sistematične i autentične podatke o prirodnim i kulturnim bogatstvima ovih krajeva. Eko forum, sa svojim vrijednim saradnicima, nastavlja sa obimnim i uzbudljivim istraživačkim aktivnostima na prostoru budućeg Parka prirode Babina-Tvrtkovac, čije su granice utvrđene u prostornim dokumentima Grada i Kantona i, nadamo se, biće osnov za donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja, na osnovu kojih ćemo uskoro imati priliku da se pohvalimo da je priroda Zenice zaštićena. Uspostavom Parka prirode Babina-Tvrtkovac Zenica će dobiti epitet zaštitnika biološke raznovrsnosti, kakav već odavno zaslužuje, bezbjedne i uređene lokacije za odmor i rekreaciju, ali i iznimne mogućnosti za razvoj lokalne privrede i turizma.
Projekat “Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice” realizuje Eko forum, sa partnerima: Udruženje Eko Tvrtkovac i Savez izviđača Grada Zenice.
