Odlukom Ujedinjenih nacija od 2003. godine, 11. decembar se obilježava kao Dan planina. Planine (gore) u očuvanju naše planete imaju značajnu ulogu u biodiverzitetu, jer predstavljaju stanište bezbrojnih vrsta flore i faune. – Naša domovina po ljepotama planina ne zaostaje za Austrijom koja od planinskog turizma zaradi više od 11 milijardi eura. Međutim, treba biti iskren i reći da je odnos prema planinama kod nas sramotan, tvrdi zenički ekolog Akif Smajlović, član NG Ekološki pokret Otpor. Profesor Smajlović je naveo nekoliko primjera koji to potvrđuju. Prvi je, veli, Igman gdje je napravljeno naselje vikendica zbog čijih otpadnih voda, izvor rijeke Bosne nije za piće. Drugi primjer su Smetovi, izletište Zeničana koji žive ni krivi ni dužni u “kotlini nemogućeg življenja, gdje je nerazumnom odlukom gradskih vlasti ukopano više od stotinu ovaca oboljelih od bruceloze i tako, objašnjava, za narednih 50 godina izvore ispod mjesta ukopa učinili zagađenim. Treći primjer je Vranica, uz Prokoško jezero, poznato osim po nestvarnoj ljepoti i endemskim vodozemcem tritonom, gdje je izgrađeno na stotine vikendica. Četvrti primjer je Vlašić, a tamo su, ističe Smajlović, u utrobu planine ugrađene hiljede tona čelika i betona i zauvijek izgubljena ljepota krajolika. – Dalje nabrajanje uništenih planina gubi svaki smisao. Planine ili gore u svim monoteističkim religijama imaju poseban status iz prostog razloga što su vjerovjesnici /poslanici/ primili objave upravo na planinama. Na žalost, kroz primjer dovišta Lastavica vidimo da vjernici ne poštuju osnovne postulate vjere kojoj pripadaju jer na planini iza sebe ostavljaju stotine tona smeća. Da bi ušla u EU naša zamlja mora staviti pod zaštitu (nacionalni park, park prirode, spomenik prirode) najmanje 16 posto teritorije, a kod nas je trenutno zaštićeno oko tri posto. Upravo zbog toga je neshvatljivo da Park prirode Babina čeka 12 godina imenovanje uprave. Danas kada živimo pod stresom, ostaje nam mogućnost da stavimo ranac na leđa i uputimo se na planinu jer je naučno dokazano da boravak u prirodi smanjuje depresiju za 20 posto, ističe Akif Smajlović.
