Postoji raširen savjet da se pamćenje u starijoj dobi čuva rješavanjem ukrštenica. Nije pogrešan, ali je nepotpun. Istraživanja posljednjih dvadesetak godina pokazuju nešto zanimljivije: mozgu najviše koristi ono što mu je novo i teško, a ne ono što već dobro zna. Za one koji traže hobi za jesen i zimu, to je korisna informacija.
Novo i zahtjevno pobjeđuje poznato i lagano
Jedan od najcitiranijih eksperimenata je projekat Synapse sa Univerziteta Teksas u Dalasu, čiji su rezultati predstavljeni krajem 2013. godine. Istraživači su 221 osobu starosti od 60 do 90 godina rasporedili u nekoliko grupa. Učesnici su se obavezali da 15 sati sedmično tokom tri mjeseca rade određene aktivnosti.
- jedna grupa je učila digitalnu fotografiju i obradu slika na računaru
- druga je učila šivenje prekrivača (patchwork) na računarski upravljanim mašinama
- treća je kombinovala obje vještine
- četvrta se družila: igre, priče, izleti u muzeje, bez velikih mentalnih zahtjeva
- peta je kod kuće slušala muziku, gledala filmove i rješavala lagane zagonetke
Na kraju su značajno poboljšanje pamćenja pokazale samo grupe koje su učile novu, zahtjevnu vještinu. Grupa koja se samo družila i grupa sa laganim aktivnostima kod kuće nisu imale takav napredak. Autori su naglasili da još ne znaju usporava li to dugoročno starenje mozga, ali je poruka jasna: udobno nije isto što i korisno.
Ples, muzika, knjige i društvene igre
Druga poznata studija objavljena je 2003. u časopisu New England Journal of Medicine. Istraživači iz New Yorka pratili su 469 osoba starijih od 75 godina koje na početku nisu imale demenciju, u prosjeku nešto više od pet godina.
Rezultat: ljudi koji su češće čitali, igrali društvene igre, svirali instrument ili plesali imali su manji rizik od demencije. Svaki dodatni bod na skali kognitivnih aktivnosti povezan je sa oko 7 posto manjim rizikom. Zanimljivo je da fizičke aktivnosti, kao grupa, nisu pokazale takvu vezu, ali je ples bio izuzetak. Logično: ples kombinuje kretanje, pamćenje koraka, ritam i druge ljude.
Treba biti oprezan s tumačenjem. Ovo je posmatračka studija, pa ne dokazuje da ples sprečava demenciju. Moguće je i da ljudi čiji mozak počinje slabiti jednostavno rjeđe plešu i čitaju.
Mozak se mijenja i kada učimo kao odrasli
Godine 2004. njemački istraživači objavili su u časopisu Nature eksperiment sa žongliranjem. Mladi odrasli koji nikada nisu žonglirali učili su da bacaju tri loptice. Snimanje mozga pokazalo je da se nakon savladavanja vještine povećala siva masa u srednjem dijelu sljepoočnih režnjeva, koji se povezuje s obradom vizuelnih informacija. Tri mjeseca nakon što su prestali vježbati, ta razlika se smanjila.
Studija je rađena na malom broju mladih ljudi, ali je važna jer je jasno pokazala da se odrasli mozak mijenja s učenjem i da te promjene traže stalnu upotrebu.
Šira slika: 14 faktora rizika
Važan kontekst daje izvještaj Lancet komisije o demenciji iz 2024. godine. Prema njemu, oko 45 posto slučajeva demencije u svijetu teoretski bi se moglo spriječiti ili odgoditi djelovanjem na 14 faktora rizika. Među njima su niže obrazovanje, oštećenje sluha, visok holesterol, depresija, povrede glave, fizička neaktivnost, dijabetes, pušenje, visok pritisak, gojaznost, prekomjeran alkohol, društvena izolacija, zagađen zrak i oštećenje vida.
Za priču o hobijima to znači dvije stvari. Prvo, hobi koji vas izvodi među ljude radi dvostruko: vježba mozak i smanjuje izolaciju. Drugo, ako slabije čujete, slušni aparat nije samo pitanje komfora. Komisija preporučuje liječenje oštećenja sluha upravo zato što pomaže ljudima da ostanu u kontaktu s drugima.
Ideje za hobije koji imaju smisla
Na osnovu dokaza, dobar hobi za pamćenje ima tri osobine: nov je, postepeno postaje teži i uključuje druge ljude. Nekoliko primjera:
- sviranje instrumenta: harmonika, gitara, saz ili klavir; kursevi postoje u mnogim muzičkim školama i KUD-ovima
- ples: narodni plesovi u kulturno-umjetničkim društvima ili kursevi društvenih plesova
- strani jezik: grupni kurs, ne samo aplikacija, zbog razgovora uživo
- fotografija i obrada slika: najbliže onome što je testirano u projektu Synapse
- ručni rad sa novim tehnikama: heklanje složenijih uzoraka, šivenje, rad sa drvetom
- šah i složenije društvene igre u klubovima, gdje uz igru dolazi i društvo
- volontiranje koje traži učenje novih zadataka
Ako već godinama rješavate ukrštenice, ne morate prestati. Ali kada vam postanu lake, to je znak da mozak više ne radi punom snagom. Tada je vrijeme za nešto novo.
Važna napomena
Nijedan hobi ne garantuje zaštitu od demencije. Ako primijetite da se vi ili neko blizak češće ne sjeća nedavnih događaja, gubi se na poznatim mjestima ili teže obavlja svakodnevne poslove, razgovarajte sa porodičnim ljekarom. Rana procjena je važna, a neki uzroci zaboravnosti, poput manjka vitamina B12 ili problema sa štitnom žlijezdom, mogu se liječiti.
