Opći izbori 4. oktobra 2026. prvi su u Bosni i Hercegovini na kojima su na svim redovnim biračkim mjestima korišteni uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri glasačkih listića. Zbog toga su domaći i međunarodni posmatrači ovaj put posebno pratili i samu tehniku, a ne samo uobičajene izborne procedure. Slijedi pregled onoga što je do 8. oktobra 2026. utvrđeno i objavljeno.
Izlaznost po satima i po općinama
Prema podacima CIK-a koje je prenijela Federalna televizija, do 11 sati glasalo je 11,94 posto birača. Prema preliminarnim rezultatima sa 98,65 posto obrađenih biračkih mjesta (stanje od 7. oktobra u 22:30 sati), konačna izlaznost na biračkim mjestima iznosi 42,38 posto. Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba saopćio je da je na redovnim biračkim mjestima glasalo 1.432.269 birača.
Izlaznost se znatno razlikovala od mjesta do mjesta. Do 17 sati preko 50 posto birača glasalo je u Kalinoviku, Istočnom Starom Gradu, Han Pijesku, Trnovu, Istočnoj Ilidži i Rogatici. U Banjoj Luci je u to vrijeme izlaznost bila 40,47 posto, u Bijeljini 36,94, u Doboju 36,51, u Zenici 31,19, a u Tuzli 28,33 posto. U devet općina Kantona Sarajevo prosjek je bio 30,54 posto. Najniža izlaznost u tom presjeku zabilježena je u Dobretićima, Sanskom Mostu, Ključu, Velikoj Kladuši, Usori, Bosanskoj Krupi i Bihaću.
Dijaspora: 48.078 registrovanih birača
Za glasanje izvan BiH CIK je zaprimio 60.047 prijava, a 30. jula odobrio je 48.074. Prema podacima koje je CIK objavio uoči izbora, konačno je registrovano 48.078 birača iz inostranstva:
- 45.457 glasalo je poštom
- 2.621 glasalo je u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava u 13 zemalja
Među odbijenim prijavama najviše ih je bilo iz Njemačke (1.604), Švicarske (771) i Austrije (522). Za glasanje u inostranstvu treba se registrovati za svaki izborni ciklus posebno. Uz to, glasanje u predstavništvu organizuje se samo tamo gdje je prijavljeno najmanje 50 birača.
Prema uputama CIK-a, koverta s glasačkim listićem morala je imati poštanski žig s datumom najkasnije 4. oktobra, a CIK-u mora stići najkasnije pet dana nakon izbora. Ti glasovi se obrađuju naknadno. Na primjer, u preliminarnim rezultatima za predsjednika Republike Srpske glasovi poštom 8. oktobra ujutro još nisu bili uključeni.
Pored toga, 16.159 birača bilo je upisano za glasanje putem mobilnih timova, odnosno za glasanje kod kuće ili u ustanovama.
OSCE/ODIHR: “Stvarna konkurencija” uz poteškoće u administraciji
Međunarodna misija za posmatranje izbora objavila je preliminarnu izjavu 5. oktobra. Na dan izbora bilo je raspoređeno 408 posmatrača iz 41 zemlje: posmatrači ODIHR-a te delegacije Parlamentarne skupštine OSCE-a, Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, Parlamentarne skupštine NATO-a i Evropskog parlamenta.
Glavni nalazi preliminarne izjave:
- Osnovne slobode su poštovane, a izbori su ocijenjeni kao konkurentni, u fragmentiranom političkom okruženju.
- Izborna administracija je uložila velike napore, ali su efikasnost umanjili institucionalna i operativna ograničenja, kašnjenje isporuke uređaja, teškoće pri formiranju biračkih odbora i angažovanju operatera te kasna obuka.
- Izborni dan je protekao uglavnom mirno i uređeno. Na znatnom broju posmatranih biračkih mjesta ocjene su ipak bile negativne, najčešće zbog propusta u zaštiti tajnosti glasanja i tehničkih problema s novim uređajima.
- Na petini posmatranih brojanja uočeni su značajni proceduralni propusti. Razlike između ručnog i elektronskog brojanja na posmatranim mjestima bile su male.
- Posmatrači su zabilježili da su vlasti na više nivoa pred izbore povećavale plate i penzije i isplaćivale jednokratne pomoći. Prema ocjeni misije, to je zbog nedostatka propisa o zloupotrebi javnih resursa narušilo jednakost uslova.
- Prema nalazima misije, većina praćenih medija nije ispunila zakonsku obavezu izbalansiranog izvještavanja.
ODIHR navodi i da zakon nema jasne kriterije kada se glasovi moraju ponovo brojati ako se ručno i elektronsko brojanje razlikuju, pa ta odluka ostaje u diskreciji CIK-a.
Koalicija “Pod lupom”: nove tehnologije i nepravilnosti
Domaća koalicija “Pod lupom” ocijenila je da je izborni dan uspješno organizovan i da su nove tehnologije unaprijedile integritet procesa. Istovremeno je zabilježila konkretne tehničke smetnje:
- problemi s uređajima za elektronsku identifikaciju birača na 14 posto biračkih mjesta
- problemi ili zastoji skenera glasačkih listića na 21,3 posto biračkih mjesta
Prema ocjeni koalicije, ovi problemi nisu spriječili korištenje tehnologija. Na sam izborni dan koalicija je evidentirala više od 100 težih nepravilnosti. Najviše ih se odnosilo na otvaranje biračkih mjesta i ometanje ili zabranu rada posmatrača. Zabilježeni su i višak ili manjak izbornog materijala, kršenje izborne šutnje i narušavanje tajnosti glasanja.
U predizbornom periodu, od 27. jula do 2. oktobra, koalicija je evidentirala 1.282 nepravilnosti. Od toga se 484 odnosilo na zloupotrebu javnih resursa, a 304 na formiranje biračkih odbora. Koalicija preporučuje raniji početak priprema, bolje procedure za tehničke smetnje, pravovremenu obuku i brže sankcije.
CIK i policija o izbornom danu
CIK je saopćio da je zaprimio oko 60 prijava zbog kršenja izborne šutnje i oko 50 prijava zbog kršenja pravila na biračkim mjestima. Te prijave proslijeđene su općinskim i gradskim izbornim komisijama. Prema policijskim podacima koje je prenio Detektor, MUP RS je evidentirao četiri incidenta, a u Tuzlanskom kantonu zaprimljene su 22 prijave nepravilnosti.
Nevažeći listići
Prema preliminarnim podacima CIK-a od 5. oktobra, na svih šest nivoa zajedno evidentirano je 387.548 nevažećih listića. Broj se odnosi na listiće, a ne na birače, jer je svaki birač glasao u četiri utrke. Po utrkama:
- Predstavnički dom PSBiH: 118.767
- Predstavnički dom Parlamenta FBiH: 69.474
- Kantonalne skupštine: 62.773
- Predsjedništvo BiH: 60.016
- NSRS: 50.443
- Predsjednik RS: 26.075
Nevažeći listići obuhvataju i prazne listiće i one koji nisu popunjeni po pravilima, na primjer kad je označeno više lista ili više od tri kandidata. Konačne brojke bit će poznate nakon potvrđivanja rezultata.
