Na Općim izborima 2026. u Bosni i Hercegovini bilo je 7.028 kandidata za 518 mandata, od čega 2.977 kandidatkinja. Ipak, nijedan birač nije mogao glasati za sve te mandate. Ono što birač dobije na biralištu zavisi od entiteta u kojem živi, a dio važnih funkcija uopće se ne bira direktno. Ovo je pregled onoga što je izabrano 4. oktobra i po kojim pravilima.
Četiri utrke za svakog birača
Svaki birač glasa za Predsjedništvo BiH i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Nakon toga se izbor razlikuje po entitetu:
- birači u Federaciji BiH glasaju još za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i za skupštinu svog kantona
- birači u Republici Srpskoj glasaju još za Narodnu skupštinu RS i za predsjednika i potpredsjednike RS
Birači iz Brčko distrikta glasaju u jednom ili drugom entitetu, u zavisnosti od svog izbora. Ukupno je bilo šest direktnih izbornih utrka, a nakon njih slijede posredni izbori.
Ko je kandidovan i za šta
Prema podacima CIK-a, kandidati su ovako raspoređeni po nivoima:
- Predsjedništvo BiH: 10 kandidata (4 za bošnjačkog, 3 za hrvatskog i 3 za srpskog člana)
- Predstavnički dom PSBiH: 707 kandidata za 42 mandata
- Predstavnički dom Parlamenta FBiH: 1.177 kandidata za 98 mandata
- Narodna skupština RS: 1.302 kandidata za 83 mandata
- Predsjednik i potpredsjednici RS: 12 kandidata
- Deset kantonalnih skupština: 3.820 kandidata
Kantonalne skupštine imaju od 21 do 35 zastupnika, zavisno od veličine kantona. Skupština Zeničko-dobojskog kantona ima 35 zastupnika, koliko i skupštine Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo.
Predsjedništvo: relativna većina, bez drugog kruga
Tri člana Predsjedništva biraju se relativnom većinom, što znači da pobjeđuje kandidat s najviše glasova, bez obzira na to da li je dobio više od polovine. Birači u Federaciji biraju bošnjačkog ili hrvatskog člana, a birači u Republici Srpskoj srpskog člana. Predsjedavanje se rotira svakih osam mjeseci. Isto pravilo, bez drugog kruga, važi i za predsjednika Republike Srpske.
Parlamenti: izborne jedinice i kompenzacijski mandati
Zastupnici u Predstavničkom domu PSBiH, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Narodnoj skupštini RS biraju se proporcionalno, u višečlanim izbornim jedinicama. Dio mandata se zatim dodjeljuje kao kompenzacijski, sa zatvorenih lista. Cilj tih mandata je da ukupan broj mandata stranke što bolje odgovara njenom procentu glasova na nivou entiteta.
Primjer Predstavničkog doma PSBiH, koji ima 42 mandata:
- Federacija BiH: 21 mandat iz pet izbornih jedinica i 7 kompenzacijskih
- Republika Srpska: 9 mandata iz tri izborne jedinice i 5 kompenzacijskih
U Narodnoj skupštini RS 63 mandata dodjeljuje se iz devet izbornih jedinica, a 20 su kompenzacijski. Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima 12 izbornih jedinica. U FBiH i RS svakom konstitutivnom narodu garantovana su najmanje četiri mjesta.
Posmatračka misija OSCE/ODIHR upozorila je da granice izbornih jedinica dugo nisu usklađene s brojem birača. Odstupanje veće od dozvoljenih 15 posto postoji u četiri od osam državnih, šest od 12 federalnih i tri od devet jedinica u RS.
Prag od 3 posto i Sainte-Laguë
U raspodjelu mandata ulaze samo stranke, koalicije i liste koje u izbornoj jedinici osvoje najmanje 3 posto važećih glasova. Glasovi se u mandate pretvaraju Sainte-Laguë metodom: glasovi svake liste dijele se nizom neparnih brojeva, a mandati se dodjeljuju po redu najvećih količnika.
Preferencijalni glasovi: do tri kandidata
Birač glasa za jednu stranku ili listu i može označiti najviše tri kandidata s te liste. Preferencijalni glasovi mogu kandidata s nižeg mjesta na listi pomjeriti iznad onih koji su na listi bili ispred njega. Listić je nevažeći ako su označene dvije ili više lista, više od tri kandidata ili kandidati s različitih lista. Na različitim listićima birač može podržati različite stranke.
Šta je novo 2026.
Ovo su prvi opći izbori na kojima su na svim redovnim biračkim mjestima korištene nove izborne tehnologije. Pravni osnov za to su izmjene Izbornog zakona iz 2024. godine, koje je nametnuo visoki predstavnik.
- Biometrijska identifikacija: osim provjere lične karte, birački odbor uzima i otisak prsta birača. Cilj je spriječiti glasanje umjesto drugih osoba, uključujući glasanje u ime umrlih.
- Skeneri listića: nakon glasanja iza paravana birač sam provlači listić kroz skener spojen na glasačku kutiju.
- Novi način označavanja: umjesto znaka X birač popunjava kružić pored stranke i pored rednog broja kandidata.
- Tamna olovka: za glasanje poštom CIK je tražio crni ili tamni marker, a crvena boja nije dozvoljena jer se listići skeniraju.
Za izbore je, prema CIK-u, nabavljeno oko 6.000 uređaja za identifikaciju i oko 6.000 skenera, a obučeno je više od 4.000 operatera. Iz CIK-a su naglasili da se radi o digitalizaciji izbornog procesa, a ne o elektronskom glasanju. Glas se i dalje daje na papiru, a ručno brojanje je zadržano paralelno s elektronskim.
Brojke izbornog procesa
- Centralni birački spisak, zaključen 20. avgusta: 3.408.517 birača
- Registrovani za glasanje iz inostranstva: 48.078
- Upisani za glasanje putem mobilnih timova: 16.159
- Biračka mjesta prema preliminarnim rezultatima CIK-a: 5.122
- Općinske i gradske izborne komisije: 143
Za kandidatske liste važi kvota od najmanje 40 posto kandidata manje zastupljenog spola. Prema ODIHR-u, kvota je ispunjena na svim listama, ali su žene bile nosioci samo oko 14 posto lista za državni i entitetske parlamente.
Šta se ne bira direktno
Birači ne biraju direktno predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH, Dom naroda PSBiH, vlade ni Vijeće ministara. O tim izborima, koji slijede nakon potvrđivanja rezultata, pišemo u posebnom tekstu.
