Kada se biračka mjesta zatvore i objave prvi rezultati, izborni proces još nije završen. Između preliminarnih brojki i trenutka kada nove vlade preuzmu posao ima više zakonskih koraka. U prethodnim ciklusima taj put je trajao od nekoliko sedmica do više od godinu dana. Ovo je pregled procedura i rokova, bez prognoza.
Korak 1: Preliminarni rezultati nisu konačni
Preliminarni rezultati koje CIK objavljuje od izborne noći služe za informisanje javnosti. Prema objašnjenju CIK-a iz 2022. godine, koje je prenio Radio Slobodna Evropa, na preliminarne rezultate se ne mogu podnositi prigovori, žalbe ni zahtjevi za ponovno brojanje.
U međuvremenu se obrađuju preostala biračka mjesta i glasovi poštom. Prema uputama CIK-a za ove izbore, glasovi poštom moraju stići najkasnije pet dana nakon izbora, dakle do 9. oktobra 2026. Ukupno 45.457 birača bilo je registrovano za glasanje poštom. Glavni centar za brojanje obrađuje i listiće za koje se utvrdi potreba za ponovnim brojanjem ili kontrolom.
Korak 2: Utvrđivanje rezultata i pravni lijekovi
Kada CIK spoji rezultate s biračkih mjesta i iz Glavnog centra za brojanje, donosi odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata. Prema postupku iz 2022., od tog trenutka teče rok od dva dana za prigovore i žalbe. Na odluke CIK-a moguća je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Posmatračka misija OSCE/ODIHR je u preliminarnoj izjavi napomenula da zakon nema jasne kriterije kada je ponovno brojanje obavezno ako se elektronski i ručni rezultat razlikuju. Ta odluka je u diskreciji CIK-a, koji može koristiti razlike koje označi centralni sistem.
Korak 3: Potvrđivanje u roku od 30 dana
Rezultati izbora potvrđuju se u roku od 30 dana od dana izbora. Za izbore održane 4. oktobra 2026. taj rok ističe početkom novembra.
Kako je to izgledalo ranije:
- 2022.: izbori su održani 2. oktobra, a CIK je rezultate jednoglasno potvrdio 2. novembra, istog dana kada je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbacilo sve žalbe na odluke CIK-a. U međuvremenu je CIK naložio ponovno brojanje glasova za predsjednika i potpredsjednike RS na 115 biračkih mjesta, a rezultati tog brojanja objavljeni su 27. oktobra.
- Tada je CIK saopćio i da birački odbori na blizu 16 posto biračkih mjesta nisu na vrijeme ispunili zakonske obaveze, zbog čega rezultati za gotovo 1.000 biračkih mjesta nisu objavljeni u roku od 24 sata.
Ove godine se zbog elektronskog prijenosa podataka sa skenera preliminarni rezultati objavljuju brže. Zakonski rok za potvrđivanje ostaje isti.
Prema ODIHR-u, stranke i kandidati finalne finansijske izvještaje o kampanji podnose u roku od 30 dana od objave konačnih rezultata.
Korak 4: Konstituisanje skupština i posredni izbori
Tek nakon potvrđivanja rezultata konstituišu se izabrana tijela. Zatim počinju posredni izbori:
- Kantonalne skupštine u Federaciji, uključujući Skupštinu ZDK, biraju delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH. Taj dom ima 80 delegata: po 23 iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda te 11 iz reda ostalih.
- Dom naroda PSBiH ima 15 delegata. Bošnjačke i hrvatske delegate (po pet) biraju odgovarajući klubovi u Domu naroda Parlamenta FBiH, a pet srpskih delegata bira Narodna skupština RS.
- Predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH predlaže Dom naroda Parlamenta FBiH, potvrđuje ih Predstavnički dom, a zatim ih mora odobriti i Dom naroda.
- U Republici Srpskoj se konstituišu Narodna skupština i Vijeće naroda RS.
Bez konstituisanih domova naroda nije moguće završiti ni imenovanje izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou.
Korak 5: Vlade i Vijeće ministara
Izvršna vlast se formira na svakom nivou posebno:
- Vijeće ministara BiH: predsjedavajućeg imenuje Predsjedništvo BiH, a potvrđuje ga Predstavnički dom PSBiH, koji zatim potvrđuje i ministre.
- Vlada FBiH: premijera i ministre imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a potvrđuje ih Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
- Vlada RS: mandatara predlaže predsjednik RS, a vladu bira Narodna skupština RS.
- Kantonalne vlade: biraju ih kantonalne skupštine, pa tako i Vladu ZDK bira Skupština ZDK.
Koliko je to trajalo ranije
Rokovi za imenovanje vlada u praksi su se znatno razlikovali od ciklusa do ciklusa:
- Vijeće ministara nakon izbora 2022.: Predsjedništvo je 21. decembra 2022. imenovalo predsjedavajuću, a Predstavnički dom ju je potvrdio 28. decembra. Ministri su potvrđeni 25. januara 2023., oko 115 dana nakon izbora.
- Vijeće ministara nakon izbora 2018.: ministri su potvrđeni 23. decembra 2019., oko 14 mjeseci nakon izbora.
- Vlada FBiH nakon izbora 2022.: potvrđena je 28. aprila 2023., skoro sedam mjeseci nakon izbora. Prethodno je visoki predstavnik 27. aprila 2023. nametnuo izmjene Ustava FBiH koje su se odnosile na postupak imenovanja.
- Vlada FBiH nakon izbora 2018.: u tom mandatu nova vlada nije imenovana, a prethodna vlada, imenovana 2015., nastavila je raditi do 2023.
- Vlada FBiH nakon izbora 2014.: imenovana je u martu 2015., oko šest mjeseci nakon izbora.
Šta pratiti narednih sedmica
- prijem i obradu glasova poštom do 9. oktobra
- eventualne odluke CIK-a o kontrolnom ili ponovnom brojanju u Glavnom centru za brojanje
- odluku CIK-a o utvrđivanju rezultata i rok od dva dana za prigovore i žalbe
- potvrđivanje rezultata, najkasnije 30 dana od izbora
- konstituisanje skupština, uključujući Skupštinu ZDK, i izbor delegata u domove naroda
Preliminarna raspodjela mandata koju objavljuju mediji, uključujući projekcije za Skupštinu ZDK, nije zvanična dok CIK ne potvrdi rezultate.
