Aparat za pritisak ima gotovo svaka kuća u BiH. Obično stoji u ladici, izvadi se kad nekoga zaboli glava, izmjeri se “na brzinu”, sjedeći na rubu kauča, uz televizor i razgovor. Rezultat je 150 sa 95 i nastaje panika, ili 125 sa 80 i nastaje opuštanje. Problem je što nijedan od ta dva broja vjerovatno nije tačan.
A tačnost je važna. Zavod za javno zdravstvo FBiH podsjeća da je u 2024. primarna hipertenzija bila među pet vodećih uzroka smrti u Federaciji, i to četvrti kod muškaraca i treći kod žena. Povišen pritisak godinama ne boli, zbog čega ga zovu “tihi ubica”.
Šta znače dva broja
Prvi, veći broj je sistolni pritisak: pritisak u arterijama dok srce pumpa krv. Drugi, manji je dijastolni: pritisak između dva otkucaja, dok se srce opušta. Izražavaju se u milimetrima živinog stupca (mmHg).
Evropsko kardiološko društvo (ESC) u smjernicama iz 2024. uvelo je jednostavniju podjelu za pritisak izmjeren u ordinaciji:
- Nepovišen: ispod 120/70 mmHg.
- Povišen: sistolni 120 do 139 ili dijastolni 70 do 89 mmHg.
- Hipertenzija: 140/90 mmHg i više, potvrđeno ponovljenim mjerenjima.
Nova kategorija “povišen” znači da i vrijednosti koje smo navikli smatrati “dobrim”, poput 130 sa 85, zaslužuju pažnju, posebno kod ljudi s dodatnim rizicima kao što su šećerna bolest, pušenje, visok holesterol ili bolesti bubrega. Za mnoge pacijente koji se liječe, ESC kao cilj navodi sistolni pritisak između 120 i 129, ako ga podnose bez tegoba.
Važno: kućne vrijednosti se tumače drugačije. Prema preporukama Evropskog društva za hipertenziju, prosjek kućnih mjerenja od 135/85 mmHg ili više smatra se povišenim. Kod kuće smo opušteniji nego u ordinaciji, pa je i granica niža.
Sedam grešaka koje “podižu” pritisak
Američki program Million Hearts objavio je procjene koliko pogrešno mjerenje može promijeniti rezultat:
- Razgovor tokom mjerenja: do 10 mmHg više.
- Premala manžetna: 2 do 10 mmHg više.
- Manžetna preko rukava: od 5 do čak 50 mmHg razlike.
- Ruka koja visi ili nije u visini srca: oko 10 mmHg više.
- Pun mjehur: oko 10 mmHg više.
- Prekrštene noge: 2 do 8 mmHg više.
- Leđa bez naslona, stopala u zraku: oko 6 mmHg više.
Kad se nekoliko grešaka sabere, osoba s normalnim pritiskom lako “dobije” hipertenziju, i obrnuto, nečiji stvarno visok pritisak ostane skriven iza jednog slučajno niskog mjerenja.
Kako mjeriti pravilno
Američko udruženje za srce (AHA) savjetuje sljedeće:
- 30 minuta prije mjerenja ne pušite, ne pijte kafu i ne vježbajte.
- Ispraznite mjehur.
- Sjednite na stolicu s naslonom, stopala ravno na podu, noge neprekrštene.
- Pet minuta mirno sjedite prije mjerenja, bez razgovora i telefona.
- Ruka leži na stolu u visini srca, po potrebi na jastuku.
- Manžetna ide na golu kožu, donja ivica tik iznad pregiba lakta.
- Izmjerite dva puta, s razmakom od jedne minute, i zapišite oba rezultata.
- Mjerite svaki dan u isto vrijeme.
Za postavljanje dijagnoze ili provjeru terapije, ESH je preporučio sedmodnevni protokol: dva mjerenja ujutro i dva uveče, sedam dana zaredom. Rezultate prvog dana zanemarite, a ostale saberite i izračunajte prosjek. Taj prosjek je mnogo vrijedniji od bilo kojeg pojedinačnog mjerenja.
Kakav aparat
AHA preporučuje automatski aparat s manžetnom na nadlaktici. Aparati na zglobu i prstu manje su pouzdani. Aparat treba biti kliničkim ispitivanjem potvrđen (validiran). Popis validiranih aparata postoji na stranicama poput validatebp.org i stridebp.org, a pitati možete i farmaceuta.
Jednako je važna veličina manžetne. Ako imate jaču ruku, standardna manžetna je premala i pokazivaće više. Obim nadlaktice izmjerite krojačkim metrom i uporedite s rasponom napisanim na manžetni.
Jednom godišnje ponesite aparat kod ljekara i uporedite rezultat s mjerenjem u ordinaciji.
“Bijeli mantil” i skrivena hipertenzija
Kod nekih ljudi pritisak je u ordinaciji visok samo zbog nervoze, a kod kuće normalan. To se zove hipertenzija bijelog mantila. Kod drugih je obrnuto: kod ljekara je normalan, a kod kuće povišen. To je maskirana hipertenzija, opasnija jer ostaje neprepoznata. Upravo zbog toga je pravilno kućno mjerenje toliko korisno: daje ljekaru stvarnu sliku.
Kada odmah potražiti pomoć
Kućno mjerenje ne zamjenjuje ljekara, a dijagnozu hipertenzije postavlja isključivo ljekar. Ako je pritisak vrlo visok, a posebno ako uz to imate bol u prsima, otežano disanje, iznenadnu slabost ili utrnulost jedne strane tijela, poremećaj govora ili vida ili jaku glavobolju, odmah zovite hitnu pomoć na 124. Terapiju nikad ne mijenjajte niti prekidajte sami na osnovu kućnih brojeva. Ponesite ljekaru svoju bilježnicu s mjerenjima. To je najkorisnija stvar koju možete učiniti za svoj pregled.
