Mnogi od nas ne razmišljaju koliko je svakodnevno izlaganje kože suncu štetno, a ljetne mjesece jedva čekamo kako bi uživali u sunčanju. Pritom zaštita kože pada u drugi plan, a alarmantne brojke o broju oboljelih od raka kože u Hrvatskoj kao da nas zaobilaze. Baš zato povodom današnjeg Euromelanoma Dan Hrvatska donosimo načine kako se zaštiti od sunca i spriječiti najgore
Sunce nam može uzrokovati puno veće probleme od bolnih opeklina. Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, crvenilo, ljuštenje, isušivanje i mreškanje kože i na koncu – rak kože koji predstavlja sve češći zdravstveni problem.
Ako koža ne proizvodi dovoljno zaštitnog pigmenta (melanina), ultraljubičaste zrake uništit će stanice kože pa će i najblaže crvenilo tada biti bolni znak za uzbunu.
Premda se o opasnostima od izlaganju suncu često govori, mnogi od nas još uvijek zanemaruju te činjenice, što zbog vlastite lijenosti, a što zato jer ne možemo odoljeti starome mitu kako treba na suncu uhvatiti malo boje da bismo izgledali ljepše i zdravije.
Ljeto je pred nama, stoga smo izdvojili deset korisnih savjeta koji će Vam pomoći da zaštitite svoju kožu od štetnog utjecaja sunca i sačuvate svoje zdravlje. Evo kako ćete to i učiniti.
Zaštita odjećom jedan je od najboljih načina izbjegavanja štetnih UV zraka
- ZAŠTITITE SE ODJEĆOM I POKRIVALIMA ZA GLAVU
Zaštita odjećom jedan je od najboljih načina izbjegavanja štetnih UV zraka. Poznato je kako je sunce najjače u razdoblju između 10 i 16 sati. Iako nije preporučljivo u tom razdoblju izlagati se sunčevim zrakama, ukoliko morate biti vani, zaštitite se adekvatnom odjećom i pokrivalima za glavu i ne zaboravite na kožu nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom.
Pripazite prilikom odabira odjeće, jer poznato je kako šeširi i odjeća od tamnog i gustog tkanja apsorbiraju ultraljubičaste zrake više negoli laganiji pamučni materijali svijetlih boja. Također, suha tkanina nudi bolju zaštitu od mokrog materijala.
- NAHRANITE KOŽU S DOVOLJNO KREME SA ZAŠTITNIM FAKTOROM
Stručnjaci preporučuju da kod izlaganja suncu upotrebljavamo kreme čiji je zaštitni faktor iznosi najmanje 15. Pobrinite se da ju razmažete po koži u dovoljnoj količini, jer ukoliko nanesete pretanak sloj kreme na kožu, to može smanjiti njezinu učinkovitost za čak 50 posto! Ukoliko uživate u plivanju, vodootporne kreme za Vas su najbolji izbor.
- KREMU NANOSITE REDOVITO, A NE ZABORAVITE NI BALZAM ZA USNE
Kremu sa zaštitnim faktorom nanesite 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu, kako bi koža dobila dovoljno vremena da je upije. I ponovite to svaka dva sata, odnosno češće ukoliko se znojite ili močite. Imate li svijetlu kožu, možda ćete se htjeti ranije pripremiti za izlaganje suncu, tako što ćete uvečer prije spavanja nanijeti zaštitnu kremu koju će koža tako potpuno apsorbirati.
Potom sljedećeg dana pola sata prije izlaska na sunce nanesite uobičajenu dozu kreme sa zaštitnim faktorom. Pritom ne zaboravite na usne koje su također izložene UV zrakama. Stoga uvijek sa sobom nosite balzam za usne sa zaštitnim faktorom (najmanje 15) i često ga nanosite.
- POKRIJTE UŠI PLATNENIM ŠEŠIROM
Ljudi često zaboravljaju od sunca zaštititi neke osjetljive dijelove tijela kao što su primjerice dekolte, nos i ruke. Stručnjaci ističu kako se čak 80 posto slučajeva oboljelih od raka kože odnosi na glavu, vrat i ruke. Prednost (ispred slamnatih) imaju platneni šeširi, a zaštitnu kremu treba nanijeti na sve istaknute dijelove tijela.
- PASTA OD CINKOVA OKSIDA ZA NOS
Istureni dijelovi tijela poput nosa poseban su problem kod zaštite od sunca. Spasioci na plažama tako često na nosu imaju pastu od cinkova oksida, međutim ona nema zaštitni faktor veći od 7.
Stoga biste najprije na nos trebali nanijeti zaštitni faktor 15, pričekati da koža upije kremu i tek potom na to isto mjesto nanijeti pastu od cinkova oksida. Ako pak hodate bosi po suncu, obavezno kremom zaštitite i stopala.
- UV ZRAKE VREBAJU I U HLADU
Nemojte misliti da ste zaštićeni od sunca ukoliko ležite u hladu suncobrana ili kakve krošnje, jer UV zrake dolaze sa svih strana, odbijajući se od pijesak, snijeg, beton i druge površine. Premda se ultraljubičaste zrake ne mogu odbijati o vodu, one lako prolaze kroz nju, pa dok plivate niste nimalo zaštićeni od sunca.
Nemojte misliti da ste zaštićeni od sunca ukoliko ležite u hladu suncobrana ili kakve krošnje, jer UV zrake dolaze sa svih strana
- IZBJEGAVAJTE PRŽENJE NE PLAŽI
Uzalud stručnjaci upozoravaju kako ne postoji nešto što se zove zdrava preplanulost, jer plaže su ljeti i dalje prepune turista koji se satima ‘cvrlje’ na suncu dok mnogi crvenilo smatraju prirodnim putem do preplanulog ljetnog izdanja. Višesatno lješkarenje pod suncem posebno je opasno za osobe svijetle puti.
Mnogi od njih ionako ne mogu dobiti željenu boju, a izlažu se velikom riziku da zadobiju nimalo bezazlene opekotine. Ako nikako ne možete odoljeti čarima ljetne plaže, izlažite se suncu postepeno, kako bi koža uspjela stvoriti dovoljno melanina za obranu od UV zraka. I svakako izbjegavajte ulja za tamnjenje, jer ona samo pojačavaju učinak ultraljubičastih zraka i pogoršavaju opekline.
- NE DAJTE DA VAS VREMENSKE PRILIKE ZAVARAJU
I za hladnijih, oblačnih dana trebate zaštititi kožu od sunca. Naime, i tada možete izgorjeti, jer štetne zrake vrlo lako prolaze kroz oblake.
Mnogi skijaši i rekreativci zaljubljeni u zimske sportove doslovno su se opekli usred hladnih i snijegom prekrivenih planina i na vlastitoj koži osjetili bolnu kombinaciju visoke nadmorske visine, snijega i vjetra. Stoga se i u tim okolnostima morate zaštititi prikladnom odjećom, sunčanim naočalama i kremom sa zaštitnim faktorom (najmanje 15).
- UZIMATE LI LIJEKOVE, PROVJERITE IMAJU LI FOTOOSJETLJIVOST
Neki lijekovi kao što su tetraciklini i diuretici mogu vašu kožu učiniti iznimno osjetljivom na sunce i tako povećati rizik od nastanka opeklina. Sličan učinak imaju i neki biljni pripravci poput ulja gospine trave (kantarion) koje je fototoksično. Ukoliko uzimate neki od lijekova koji bi vam mogao stvarati probleme prilikom izlaganja suncu, savjetujte se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
- IZBJEGAVAJTE SOLARIJE
Tragajući za sigurnijim sunčanjem, mnogi su ljubitelji preplanula tena svoje utočište pronašli u solarijima. Proizvođači tvrde kako moderni solariji jamče zaštitu kože, pojašnjavajući kako proizvode samo dugovalne ultraljubičaste (UVA) koje ne izazivaju opekline i za koje se dosad smatralo kako ne izazivaju rak.
Međutim, UVA zrake prodiru u kožu dublje negoli srednjevalne ultraljubičaste zrake (UVB) i s vremenom isušuju kožu, izazivaju njezino mreškanje i povećavaju rizik od raka.
