Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2024. godini u Bosni i Hercegovini nastalo je 1.122.533 tone komunalnog otpada, ili 329 kilograma po stanovniku. Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona. Razlika od oko 145.000 tona nije zvanična procjena “nestalog” otpada, ali dobro ilustruje problem: dio smeća ne završi u kontejneru, nego u šumi, potoku ili na rubu ceste.
Koliko ih zapravo ima
Jedinstven i redovno ažuriran registar divljih deponija u BiH ne postoji, pa se koriste parcijalni podaci:
- Agencija za vodno područje rijeke Save u FBiH evidentirala je u dokumentu iz 2020. godine 771 nekontrolisano odlagalište u 44 općine, od čega 741 divlju deponiju. Neke općine, među njima i Kakanj, podatke nisu dostavile.
- Samo u Livnu Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2024. govorilo je o oko 130 divljih deponija.
- Služba civilne zaštite Kiseljaka još je 2013. popisala 29 nekontrolisanih odlagališta, većinom uz rijeke Lepenicu, Fojnicu i Kreševku.
- Procjene za cijelu državu kreću se od više od hiljadu do 1.200–1.400 lokacija, koliko je za BIRN-ov portal Detektor 2025. procijenio Muhamed Omerović iz tuzlanske organizacije Eko Challenge.
BIRN je analizom satelitskih snimaka pet lokacija pokazao da su se deponije u posljednjoj deceniji uglavnom širile, a ne smanjivale. U septembru 2026. UNDP je s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma predstavio interaktivnu mapu ekoloških žarišta (ekozarista.undp.ba): od 117 pregledanih lokacija, 48 je označeno kao prioritet za dalje istraživanje.
Zašto nisu samo ružne
Divlja deponija nije samo estetski problem. Kiša kroz otpad ispira hemikalije, metale i ostatke lijekova u tlo i podzemne vode. Odlagalište Berberuša kod Kiseljaka, koje radi bez dozvole oko 30 godina, gorjelo je toliko često da su vatrogasci samo tokom 2023. intervenisali 40 puta. Dim iz zapaljenog smeća sadrži materije koje su opasne i u malim količinama, a otpad uz rijeke pri prvoj poplavi završi nizvodno.
Šta kaže zakon i kolike su kazne
Izmjenama Zakona o upravljanju otpadom FBiH, koje je Parlament usvojio 2024, kazne su znatno pooštrene. Za odlaganje otpada suprotno zakonu propisane su:
- za fizička lica od 500 do 2.000 KM, a za ponovljeni prekršaj od 3.000 do 5.000 KM;
- za obrtnike od 1.000 do 3.000 KM;
- za pravna lica od 10.000 do 20.000 KM, a za ponovljeni prekršaj do 25.000 KM;
- za odgovorno lice u pravnom licu od 2.000 do 4.000 KM.
Uz to, kantonalni i općinski propisi o komunalnom redu propisuju vlastite kazne, koje izriče komunalna inspekcija.
Vlada FBiH je 16. jula 2026. usvojila Federalni plan upravljanja otpadom za period 2026–2030, prvi nakon što je prethodni istekao 2017. Novca za čišćenje je, međutim, malo: Ministarstvo je 2024. za sanaciju divljih deponija izdvojilo 500.000 KM, što je samo ocijenilo nedovoljnim, a 2025. je 400.000 KM podijeljeno između sedam lokalnih zajednica. Kakanj je, recimo, dobio 20.919 KM.
Kako prijaviti divlju deponiju
1. Komunalna inspekcija općine ili grada. Prva adresa za smeće na javnim površinama, uz puteve i u naseljima. Općine i gradovi obično imaju telefon ili e-mail za prijave komunalnih problema.
2. Kantonalna inspekcija. Nadležna je kada je riječ o većim količinama otpada ili o zagađenju voda i zemljišta.
3. Federalna uprava za inspekcijske poslove. Na stranici fuzip.gov.ba postoji obrazac “Prijavi nepravilnost”. Prema Zakonu o inspekcijama FBiH, podnosilac pisane prijave ima pravo da u roku od 15 dana od završetka inspekcijskog nadzora bude obaviješten o preduzetim mjerama. Anonimne prijave se u pravilu ne obrađuju, osim ako sadrže dokaze o ozbiljnom kršenju zakona, a inspektor je dužan čuvati identitet podnosioca.
4. Aplikacije. Postoje i aplikacije poput EkoPrijave, koja omogućava slanje fotografije i lokacije. Njeni autori navode da je riječ o pilot-projektu koji nije zvanični državni kanal, pa takva prijava ne zamjenjuje prijavu inspekciji.
Kako da prijava ima efekta
- Fotografišite deponiju iz više uglova, s nečim po čemu se vidi veličina.
- Zabilježite tačnu lokaciju, najbolje GPS koordinate iz mobitela.
- Opišite vrstu otpada: građevinski šut, gume, azbest i hemikalije traže drugačiji postupak od kućnog smeća.
- Ako vidite nekoga ko istovara otpad, zabilježite vrijeme i opis vozila, ali ne ulazite u raspravu.
- Tražite broj protokola prijave i nakon dvije-tri sedmice se raspitajte šta je urađeno.
Šta svako može uraditi
Mnoge divlje deponije nastaju jer ljudi ne znaju gdje odložiti krupni otpad, šut ili staru elektroniku. Prije nego što stara fotelja završi u šumi, nazovite komunalno preduzeće i pitajte za odvoz krupnog otpada. Za elektronski otpad i ambalažu u FBiH postoje ovlašteni operateri, a jedno pitanje komunalnom preduzeću može uštedjeti mnogo kasnijeg čišćenja.
U Zenici je, prema Planu zelenog grada, stara deponija Siđe zatvorena i sanirana, a komunalni otpad ide na regionalnu deponiju Mošćanica. Isti dokument navodi da je odvozom obuhvaćeno 75 posto domaćinstava, što znači da četvrtina njih tada nije imala redovan odvoz. Upravo tu nastaje najveći dio divljih deponija.
