Trinaestog jula 2025. ribolovci su na Bosni nizvodno od Zenice, kod Vranduka, pronašli uginulu ribu, a uz obalu i mrtve ptice i lisice. Uvedena je potpuna zabrana ribolova, a stanovnicima je preporučeno da vodu iz rijeke ne koriste ni za šta. Ni nekoliko dana kasnije uzrok nije bio poznat. Ribolovci i stručnjaci kritikovali su to što su uzorci vode uzeti tek četiri dana nakon pomora, a nadležne institucije nisu se mogle dogovoriti ko je za šta zadužen. Pomori ribe na istom području zabilježeni su i 2020. i 2023. godine.
Ovaj slučaj pokazuje dva problema rijeke koja prolazi kroz srce BiH: hronično zagađenje i sporu reakciju kad nešto krene po zlu.
Rijeka u brojkama
Bosna izvire na Vrelu Bosne pod Igmanom, a nakon 281,6 kilometara ulijeva se u Savu kod Bosanskog Šamca. Njen sliv obuhvata oko 10.810 kvadratnih kilometara, a prosječni protok na ušću je oko 174 kubna metra u sekundi. Uz rijeku leže Visoko, Kakanj, Zenica, Maglaj, Zavidovići, Doboj i Modriča. Samo na širem području oko Zenice uz Bosnu živi više od 200.000 ljudi.
Najveći problem: otpadne vode iz kanalizacije
Gradski Plan zelenog grada (GCAP) nedostatak prečistača naziva najvećim problemom voda u Zenici. Komunalne otpadne vode Zenice, ali i Ilijaša, Breze, Vareša, Visokog i Kaknja, bez prečišćavanja završavaju u Bosni ili njenim pritokama.
Jedini veliki prečistač u gornjem toku je sarajevski na Butilama. Izgrađen je 1984, nakon rata nije radio punim kapacitetom, a obnovljen je uz podršku Evropske unije (13 miliona eura od ukupno 25,6 miliona) i ponovo otvoren u maju 2017. godine. Prva faza obnove projektovana je za 600.000 ekvivalent-stanovnika. GCAP navodi da se kvalitet vode posljednjih godina popravio, vjerovatno upravo zahvaljujući ovom postrojenju, ali i da su biološka potrošnja kisika (3,12 mg/l) i amonijak (190 µg/l), izmjereni 2017, i dalje zabrinjavajući.
Šira slika nije bolja. Prema dokumentu Agencije za vodno područje rijeke Save iz 2020, u slivu Save u FBiH tada je radilo osam prečistača, na koje je bilo priključeno svega oko 14 posto stanovništva tog područja. Od 533 površinska vodna tijela, 237 ili 44 posto ocijenjeno je 2015. kao vode lošeg stanja.
Industrija i incidenti
Uz komunalne vode, na Bosnu utiču rudnici, prehrambena i metalna industrija. Najpoznatiji incident desio se 31. januara 2023, kada je iz oštećenog kanala za predtretman otpadnih voda čeličane u Bosnu potekla crvena tečnost. Federalna inspekcija je naložila sanaciju, a izvještaj je upućen tužilaštvu. Tada nije zabilježen pomor ribe.
Treba reći i to da nije svaki dio rijeke jednako opterećen. Istraživanje Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, objavljeno 2018. u časopisu Kemija u industriji, analiziralo je metale u vodi na osam lokacija od izvora do Kaknja i zaključilo da je na tom dijelu toka većina parametara u okviru domaćih, evropskih i WHO vrijednosti. Autori su istovremeno naglasili da je za potpunu sliku potrebna i biološka i mikrobiološka analiza, jer upravo komunalne otpadne vode donose bakterije i hranjive tvari koje se ne vide u analizi metala.
Šta donosi prečistač za Zenicu
Projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda Zenice vrijedan je 19,2 miliona eura. Njemačka razvojna banka KfW dala je 13,5 miliona, švicarska vlada preko SECO-a 4,75 miliona, a grad milion eura. Ugovor o izgradnji postrojenja sa austrijskom kompanijom Strabag, vrijedan oko 34 miliona KM, potpisan je početkom 2024, a cijeli projekat, uključujući obuku osoblja vodovoda, planiran je do 2029. godine.
Prema dokumentaciji podnesenoj Federalnom ministarstvu okoliša i turizma:
- prečistač se gradi sjeverno od grada, na mjestu nekadašnje deponije uz Bosnu;
- nominalni kapacitet je 70.000 ekvivalent-stanovnika, uz mogućnost proširenja na 105.000;
- riječ je o mehaničko-biološkom tretmanu sa uklanjanjem azota i fosfora, prema evropskoj Direktivi o komunalnim otpadnim vodama;
- na kanalizaciju je sada priključeno oko 54.900 stanovnika, a do 2035. očekuje se oko 63.000.
Važan dio projekta je razdvajanje gradske kanalizacije od kanalizacionih sistema rudnika i industrijskog kompleksa, kako bi se znalo šta tačno dolazi iz kojeg izvora.
Šta mogu građani
Prijavite odmah. Pomor ribe, neobična boja ili pjena na vodi mogu se prijaviti kantonalnoj inspekciji ili Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, koja na stranici fuzip.gov.ba ima obrazac za prijavu nepravilnosti. Slučaj iz 2025. pokazao je da je brzina ključna, jer zagađenje nizvodno odlazi za nekoliko sati.
Dokumentujte. Fotografija, tačno vrijeme i lokacija (najbolje GPS koordinate s mobitela) pomažu inspektorima da odluče gdje uzeti uzorke.
Ne bacajte otpad uz obale. Agencija za vodno područje Save evidentirala je 771 nekontrolisano odlagalište u 44 općine sliva u FBiH. Kiša i poplave sav taj otpad prije ili kasnije odnesu u rijeku.
Održavajte septičke jame. U naseljima bez kanalizacije neispravna septička jama direktno opterećuje potoke koji se ulijevaju u Bosnu.
Pitajte i tražite podatke. Rezultati monitoringa kvaliteta voda su javni podaci. Građani i udruženja mogu ih zatražiti od Agencije za vodno područje rijeke Save i pratiti da li se stanje mijenja kada novi prečistač proradi.
