Krajem 2025. na mreži Elektroprivrede BiH bilo je aktivno svega 17 prozumera, odnosno domaćinstava i firmi koje same proizvode dio struje koju troše. Taj podatak iz godišnjeg izvještaja kompanije pokazuje koliko je sporo krenula priča o kućnim solarnim elektranama, iako je zakon koji ih omogućava usvojen još 2023. godine.
Prvog oktobra 2026. Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) objavio je prvi javni poziv kojim domaćinstva u FBiH mogu dobiti novac za izgradnju solarne elektrane na krovu. Na raspolaganju su 4 miliona KM. Evo šta treba znati prije nego što pozovete instalatera.
Šta kaže zakon
Status prozumera, odnosno kupca-proizvođača, uveden je Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (“Službene novine FBiH”, broj 82/23). Detalje razrađuje FERK-ov Pravilnik o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe (broj 30/24). Ključna pravila:
- instalirana snaga elektrane ne smije biti veća od odobrene priključne snage objekta, a najviše 150 kW;
- domaćinstva s priključnom snagom do 10,8 kW mogu izabrati neto mjerenje na deset godina, nakon čega prelaze na neto obračun;
- kod neto mjerenja višak predan u mrežu bilježi se u kilovat-satima i “čuva” za naredne mjesece; kod neto obračuna višak se vrednuje u novcu, prema vodiču Fondacije Heinrich Böll po maloprodajnoj cijeni umanjenoj za 10 posto;
- mrežarina se plaća na svu energiju preuzetu iz mreže, bez prebijanja s onom koju ste predali;
- na struju koju sami proizvedete ne plaća se naknada za podsticanje obnovljivih izvora.
Za elektranu na krovu legalno izgrađenog objekta, čija površina ne prelazi površinu krova, prema istom vodiču nije potrebna građevinska dozvola. Radove ipak mora izvesti ovlašteni instalater.
Korak po korak
1. Saberite potrošnju sa računa za posljednjih 12 mjeseci. To je osnova za dimenzioniranje. 2. Procijenite veličinu. Vodič Fondacije Böll daje pravilo: godišnja potrošnja podijeljena s brojem sunčanih sati koje panel efektivno iskoristi. Za kuću koja troši 4.200 kWh godišnje to je oko 3,7 kW. 3. Provjerite krov. Najbolji je južni, a prihvatljivi istočni i zapadni. Sjena od susjedne zgrade ili drveta može ozbiljno smanjiti proizvodnju. 4. Angažujte ovlaštenog instalatera koji će izraditi idejni projekat. 5. Podnesite zahtjev za elektroenergetsku saglasnost operatoru distributivnog sistema (Elektroprivreda BiH ili EP HZHB, zavisno od područja). 6. Potpišite ugovore s distributerom i snabdjevačem. Elektroprivreda BiH ugovore o snabdijevanju prozumera zaključuje od 6. augusta 2025.
Javni poziv: ko može dobiti novac
Poziv ima dvije grupe korisnika.
Grupa 1 – socijalno ugrožena domaćinstva. Predviđeno je 1,2 miliona KM za oko 100 elektrana, a Operator snosi cijeli trošak, od projekta do priključka. Kandidate ne prijavljuju sami građani, nego liste dostavljaju kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu politiku.
Grupa 2 – vlasnici porodičnih kuća. Za njih je 2,8 miliona KM, a uslovi su:
- vlasništvo ili suvlasništvo nad kućom i prebivalište na toj adresi;
- elektrana do 10,8 kW na krovu kuće u kojoj živite;
- potrošnja struje veća od 4.500 kWh u prethodnoj godini;
- već pribavljena elektroenergetska saglasnost distributera.
Iznos podrške je manji od dva broja: 50 posto prosječne cijene od 1.829 KM po kilovatu pomnoženo sa snagom elektrane, ili 60 posto stvarnih troškova s računa. Najviše je 7.000 KM po domaćinstvu. Za elektranu od 6 kW to je oko 5.490 KM, a za 10,8 kW dostiže se gornja granica.
Prijave se šalju poštom ili predaju lično na adresu Operatora u Mostaru (Alekse Šantića 2/I), uz administrativnu taksu od 50 KM. Redoslijed je bitan: zahtjevi se obrađuju po redu prijema dok ima novca, a najduže 90 dana od posljednje objave poziva u štampi. Novac se isplaćuje tek nakon što je elektrana izgrađena, priključena i dobijen status prozumera, što znači da investiciju prvo morate sami finansirati.
Koliko košta i kad se isplati
Operator u pozivu računa s prosječnom cijenom od 1.829 KM po kilovatu, pa elektrana od 6 kW košta oko 11.000 KM. Smjernice Fondacije Böll, rađene s cijenama iz novembra 2023, dale su sličan primjer: sistem od 6,48 kW za oko 11.000 KM, s proizvodnjom od oko 7.100 kWh godišnje, odnosno oko 1.100 kWh po instaliranom kilovatu.
Povrat zavisi od više faktora, pa je svaka računica okvirna. Prema primjeru iz smjernica, vrijednost proizvedene struje bila je oko 1.500 KM godišnje, što bi bez subvencije značilo povrat za oko sedam godina. Uz subvenciju od oko 5.500 KM taj period bi se, grubo računajući, mogao skratiti otprilike na pola. Stvarni rezultat smanjuju mrežarina koja se plaća na svu preuzetu struju i neto obračun po umanjenoj cijeni, a od septembra 2025. na račun utiču i blok-tarife: zeleni blok do 350 kWh mjesečno, plavi od 351 do 1.000 kWh i crveni iznad toga.
Na šta paziti
- Ne potpisujte ugovor s instalaterom prije nego što dobijete elektroenergetsku saglasnost, jer je ona uslov i za priključak i za javni poziv.
- Tražite pisanu procjenu godišnje proizvodnje za vaš krov, a ne samo cijenu opreme.
- Provjerite garancije na panele i inverter te ko održava sistem.
- Elektrana se najviše isplati onima koji veliki dio struje troše danju, dok panel radi, jer se na svaki kilovat-sat preuzet iz mreže plaća mrežarina.
Za stanovnike Zenice i ZDK pravila su ista kao i u ostatku Federacije, a zahtjev za saglasnost podnosi se nadležnoj podružnici Elektroprivrede BiH.
