Dana 22. aprila 2026. u zeničkoj željezari ugašeni su aglomeracija i visoka peć, a dan kasnije trebala je stati i čeličana. Uprava Nove Željezare Zenica tada je saopćila da se time završava integralna proizvodnja čelika, uz obrazloženje da je postala tržišno neodrživa. Koksara je trajno zatvorena još u aprilu 2024. godine. Zato je zima koja dolazi neobična: prvi put u novijoj historiji grada grijna sezona počinje bez visoke peći i koksne baterije.
Mnogi će pomisliti da je time riješen i problem zraka. Mjerenja i iskustvo drugih bosanskohercegovačkih gradova govore da stvar nije tako jednostavna.
Šta pokazuju zvanična mjerenja
Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) u Zenici prati kvalitet zraka na četiri stanice: Centar, Brist, Radakovo i Tetovo. Prema godišnjem izvještaju za 2024. godinu, prosječna godišnja koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznosila je 85 µg/m³ na Bristu i 83 µg/m³ na Radakovu, dok je granična vrijednost 50 µg/m³. Dnevna granica od 125 µg/m³ smije se prekoračiti najviše tri puta godišnje, a na Bristu je prekoračena 69 dana, na Radakovu 67.
Poređenja radi, iste godine je stanica Sarajevo Vijećnica imala godišnji prosjek SO₂ od svega 8 µg/m³, Tuzla Skver 45, a Kakanj Centar 113 µg/m³. U izvještaju za 2025. godinu Radakovo bilježi 92 µg/m³ i 68 dana iznad dnevne granice, a Centar 67 µg/m³. Stanica Tetovo 2025. godine nije radila zbog tehničkih problema.
Dušik-dioksid, koji najviše dolazi iz saobraćaja, u Zenici je bio ispod granica. Kod lebdećih čestica PM10, gradski Plan zelenog grada (GCAP) navodi da su se godišnji prosjeci od 2014. kretali između 60 i 70 µg/m³, a zakonska godišnja granica je 40.
Četiri izvora, a ne jedan
Industrija. GCAP je čeličanu označio kao dominantan industrijski izvor, posebno zbog blizine stambenih naselja. Isti dokument kao drugog po veličini zagađivača navodi staru kotlovnicu na lignit u Kantonalnoj bolnici. Važan korak napravljen je 2022, kada je puštena u rad nova toplana koja koristi plinove iz proizvodnje čelika umjesto uglja i, prema podacima tadašnjeg vlasnika, zamijenila je u prosjeku više od 150.000 tona uglja godišnje.
Individualno grijanje. Za cijelu BiH Svjetska banka procjenjuje da je grijanje domaćinstava odgovorno za gotovo 60 posto emisija PM2.5, elektrane i toplane za oko 19 posto, a industrija za oko 14 posto (podaci za 2015). U Zenici daljinsko grijanje pokriva otprilike polovinu potreba, a domaćinstva i firme izvan mreže griju se na drva, ugalj, struju i lož-ulje.
Saobraćaj. Prema istom izvještaju Svjetske banke, oko 70 posto automobila u BiH koristi dizel. Na nivou države saobraćaj je manji izvor, ali u gradskim ulicama, uz stare automobile i gužve, njegov udio raste.
Dolina i inverzija. Zenica leži u kotlini okruženoj brdima. U mirnim zimskim danima hladan zrak ostaje uz tlo, a topliji sloj iznad njega djeluje kao poklopac. Dim iz dimnjaka tada se ne razilazi, nego se skuplja u dolini. Zato isti dimnjaci po vjetrovitom vremenu prave mnogo manji problem nego za vrijeme višednevnih anticiklona.
Zašto je ova zima test
Sa ugašenom visokom peći i koksarom, mjerenja ove zime dat će jasniju sliku o tome koliko zagađenja potiče iz kućnih ložišta i saobraćaja. Iskustvo Sarajeva, koje nema tešku industriju, a zimi redovno bilježi prekomjerno zagađenje česticama, pokazuje da grijanje na čvrsta goriva i inverzija mogu i bez fabrika napraviti ozbiljan smog. S druge strane, ako SO₂ na stanicama Brist i Radakovo osjetno padne, to će biti mjerljiv dokaz koliko je industrija doprinosila upravo tom zagađivaču.
Kako čitati AQI
Aplikacije najčešće prikazuju AQI (Air Quality Index). To je indeks, a ne koncentracija: AQI 150 ne znači 150 mikrograma po kubnom metru. Većina popularnih servisa koristi američku skalu Agencije za zaštitu okoliša (EPA). Za PM2.5, nakon revizije iz maja 2024, ona izgleda ovako:
- 0–50, dobro: do 9,0 µg/m³
- 51–100, umjereno: 9,1–35,4 µg/m³
- 101–150, nezdravo za osjetljive grupe: 35,5–55,4 µg/m³
- 151–200, nezdravo: 55,5–125,4 µg/m³
- 201–300, veoma nezdravo: 125,5–225,4 µg/m³
- iznad 300, opasno
Evropska agencija za okoliš ima vlastiti Evropski indeks kvaliteta zraka sa šest kategorija, od “dobrog” do “ekstremno lošeg”. Boje i nazivi zato nisu isti u svim aplikacijama, pa je korisno znati koju skalu servis koristi.
Treći okvir su smjernice Svjetske zdravstvene organizacije iz 2021: za PM2.5 najviše 15 µg/m³ kao dnevni prosjek i 5 µg/m³ kao godišnji. Zakonske granice u FBiH su blaže: za PM10 dnevno 50 µg/m³ (dozvoljeno 35 prekoračenja godišnje), a za PM2.5 godišnje 25 µg/m³.
Gdje provjeriti podatke uživo
- FHMZ BiH (fhmzbih.gov.ba) objavljuje satne podatke sa zvaničnih stanica i godišnje izvještaje.
- AQICN (aqicn.org) i IQAir prikazuju podatke iz više izvora, uključujući zeničke stanice, preračunate u AQI.
Tri savjeta za čitanje. Prvo, pogledajte s koje je stanice podatak, jer Radakovo, Centar i Brist često pokazuju vrlo različite vrijednosti. Drugo, provjerite vrijeme posljednjeg mjerenja, jer stanica koja ne radi može satima prikazivati stare brojke. Treće, razlikujte satnu vrijednost od 24-satnog prosjeka: kratki skok u jednom satu nije isto što i cijeli dan visokog zagađenja.
Ove zime upravo ti brojevi, a ne pretpostavke, pokazat će koliko je Zenica dobila gašenjem visoke peći, a koliko posla ostaje u dimnjacima, ložištima i na ulicama.
