U pećini Vjetrenica u Popovom polju živi više podzemnih vodenih životinja nego u bilo kojoj drugoj poznatoj pećini na svijetu. Naučnici su tamo zabilježili 52 stigobionta, vrste prilagođene životu u podzemnoj vodi, što je svjetski rekord. Ukupno je u pećini zabilježen 231 takson, od čega 96 živi isključivo u podzemlju. Zbog toga je Vjetrenica 2024. godine upisana na UNESCO-vu Listu svjetske baštine, i to po kriteriju biološke raznolikosti.
Bosna i Hercegovina je puna ovakvih mjesta, a mnoga od njih ni domaći ljudi nisu posjetili.
Vjetrenica: svijet bez svjetla
Osim rekordnog broja stigobionata, Vjetrenica je dom čovječije ribice (Proteus anguinus), jedinog evropskog kičmenjaka koji cijeli život provodi u pećinama. Tu žive i jedini poznati podzemni cjevasti crv na svijetu, jedina pećinska vrsta žarnjaka i devet vrsta rakušaca iz roda Niphargus, što je najveća raznolikost jednog podzemnog roda na jednom mjestu na planeti. U obližnjem željezničkom tunelu Čvaljina boravi kolonija od oko 10.000 šišmiša.
IUCN stanje očuvanja ocjenjuje kao dobro, ali upozorava na klimatske promjene, moguće curenje otpadnih voda iz okolnih objekata i neistražen uticaj hidroenergetskog sistema na Trebišnjici. Pećinu je 2024. posjetilo više od 20.000 ljudi, uz dnevno ograničenje od 240 posjetilaca.
Perućica: šuma kakva je bila prije čovjeka
U Nacionalnom parku Sutjeska nalazi se Perućica, jedna od posljednjih prašuma u Evropi. Prvi put je zaštićena 1952. na 1.234 hektara, a dvije godine kasnije proširena je na 1.434 hektara i dobila status strogog prirodnog rezervata.
Mnoga stabla ovdje su visoka više od 50 metara i starija od 300 godina, a najviša izmjerena smrča ima 63 metra. Prema podacima parka, u Perućici i okolini raste više od 170 vrsta drveća i grmlja i preko hiljadu vrsta zeljastih biljaka, a žive i medvjed, vuk i ris. Vodopad Skakavac pada s visine veće od 70 metara.
U samu prašumu može se ući samo uz vodiča Nacionalnog parka, dok su vidikovci Beškita i Dragoš sedlo dostupni i bez pratnje.
Hutovo blato i Livanjsko polje: močvare od svjetskog značaja
Hutovo blato kod Čapljine zaštićeno je kao park prirode od 1995, a 2001. upisano je na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja. Na oko 7.400 hektara zimuje i odmara se više od 200 vrsta ptica, među njima i mali vranac (Microcarbo pygmaeus).
Livanjsko polje je od 2008. također Ramsarsko područje, na 45.868 hektara, i jedno od najvećih krških polja na svijetu. Ovdje je i najveće tresetište na Balkanu, ali upravo ono je najugroženije: mreža kanala isušuje treset, a eksploatacija traje od osamdesetih godina prošlog vijeka. Njemačka organizacija EuroNatur upozorila je još 2011. da isušeni treset gori i pod zemljom i da se takvi požari teško gase.
Endemi: biljke kojih nema nigdje drugo
Prema studiji objavljenoj 2014. u časopisu Botanica Serbica (Lubarda i saradnici), u flori BiH zabilježeno je 298 balkanskih endemskih vrsta i podvrsta, oko osam posto ukupne flore. Najbogatiji centar endemizma su planine Prenj, Čvrsnica i Čabulja sa 125 endemskih taksona, a slijede Bjelašnica, Treskavica, Ivan i kanjon Rakitnice sa 109.
Neke vrste su još uže vezane za jedno mjesto. Karanfil Dianthus freynii raste na Prenju, a zvončić Edraianthus niveus poznat je s Vranice, planine u srednjoj Bosni.
Posebna priča je Pančićeva omorika (Picea omorika), smrča koju je otkrio srbijanski botaničar Josif Pančić. Raste samo u srednjem toku Drine, u BiH i Srbiji, i na Crvenoj listi IUCN vodi se kao ugrožena vrsta. U BiH je poznato 14 nalazišta na području Foče, Vlasenice i Sarajevsko-romanijske regije. Najveća prijetnja oduvijek su bili požari: šuma omorike na Strugovima namjerno je zapaljena tokom rata 1992–1993, nakon čega je ostalo manje od 100 odraslih stabala.
Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), čiji je stilizovani oblik bio simbol srednjovjekovne dinastije Kotromanića, i danas je predmet naučne rasprave: botaničari se ne slažu da li je zasebna vrsta ili podvrsta kranjskog ljiljana.
Novo zaštićeno područje u ZDK
Federacija BiH je 2025. povećala udio zaštićenih područja s 3,7 na 4,6 posto teritorije. Među novim područjima je i planina Zvijezda kod Vareša, najvećim dijelom u Zeničko-dobojskom kantonu. Stručno obrazloženje predviđalo je zaštitu na oko 6.290 hektara, uz održivo korištenje prirodnih resursa. Najviši vrh je na 1.349 metara, a područje obuhvata tresetište Božilišta, smrčeve šume, kraške ponikve i pećinu Ponikva sa staništem šišmiša.
U pripremi su i studije za Prenj, rijeke Bunu i Bunicu, slapove Kravice i planinu Krug kod Livna, poznatu po divljim konjima.
Glavne prijetnje
- Hidroelektrane i regulacija rijeka. FBiH je u julu 2022. zakonom zabranila gradnju malih hidroelektrana snage do 10 MW, nakon višegodišnjih protesta lokalnih zajednica. Postojeće elektrane i veliki sistemi i dalje utiču na tokove.
- Isušivanje močvara i treseta, kao na Livanjskom polju.
- Požari, koji su sudbonosni za omoriku i tresetišta.
- Nelegalna sječa i divlje deponije, koje stručno obrazloženje navodi i za Zvijezdu.
- Klimatske promjene i pritisak posjetilaca, zbog čega su ograničenja broja posjetilaca u Vjetrenici i obavezni vodiči u Perućici zaštita, a ne birokratska smetnja.
Najjednostavniji doprinos svakog od nas je da u ova mjesta odlazimo s vodičem kada je to propisano, ne beremo zaštićene biljke i ne ostavljamo otpad. Zaštićena priroda vrijedi koliko i ljudi koji je čuvaju.
